Kategorija: K

KRIŽANIĆ, Nada, službenica (Donji Miholjac, 1913 – Zagreb, 29. V. 2000). Kći Vladimira Fürsta. Po uspostavi NDH prebjegla je u Hrvatsko primorje te bila internirana u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključila se partizanima te djelovala u pozadinskim službama na oslobođenom teritoriju Banije. Poslije II. svj. rata bila je tajnica direktora RTV Zagreb Ivana Šibla te je djelovala u administrativnoj službi Radio Zagreba, poslije u Koncertnoj direkciji Zagreb. Umrla je u Domu »Lavoslav Schwarz«.

IZV.: Podaci o ulaznici B. Polić.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

KRON, Hugo, obrtnik (Vrata kraj Krašića, 2. II. 1917 – Jadovno, 1941). Sin Simona i Berte rođ. Anhaltzer. Zavičajnu pripadnost imao je u općini Krašić, kotar Jastrebarsko. Djelovao je kao strojobravarski pomoćnik. Po uspostavi NDH bio je uhićen i preko Zagrebačkoga zbora deportiran u Gospić, potom u Jadovno, gdje je stradao. Prijavu imovine ustaškim vlastima 26. VI. 1941. podnio je njegov otac navodeći da mu se sin nalazi na »prisilnom radu«.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KRONFELD, Ema, žid. aktivistica (?, 1848 – Zagreb, 10. IX. 1924). Bila je predsjednica Izraelitskoga gospojinskog društva »Jelene Prister«.

KRONFELD, Robert, osiguravajući stručnjak (Zagreb, 25. I. 1871 – ?logor, 1941–1945). Sin Gustava i Irme rođ. Schwarz. Bio je direktor zagrebačke podružnice »Rosija–Fonsier«, društva za osiguranje i reosiguranje. Nakon uspostave NDH poslao je generalnoj direkciji društva u Beogradu molbu da mu se umjesto otpremnine odobri doživotna mirovina. Iako je sa suprugom prešao na katoličanstvo, morao je prijaviti imovinu. Stradao je u nepoznatom logoru. – Supruga Ada rođ. Tedeschi (Trst, Italija, 3. IV. 1876 – ?), sa suprugom je prešla na katoličanstvo. Od 1939. živi u Lisabonu.

IZV.: DAZ, Matične knjige Židova, Matična knjiga rođenih 1858–1878, 487. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KRONFELD, Zdenko (Nir, Zev-Cvi), građevinski inženjer (Zagreb, 14. IX. 1922 – Haifa, Izrael, 1998). Sin Alberta i Ruže rođ. Schönberg. Po uspostavi NDH prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima kao borac u Židovskoga rapskoga bataljona i jedinica 7. banijske divizije. Nakon II. svj. rata započeo je studij na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a 1948. se iselio u Izrael, gdje je diplomirao i doktorirao građevinarstvo na Tehnionu u Haifi. Osnovao je i vodio Odjel za znanstvenu fotografiju. Radio je kao inženjer u Upravi luka, kao građevinski savjetnik te predavao hidrodinamiku, hidrauliku i nastanak kratera na Tehnionu te u SAD, Tajlandu, Južnoj Americi, Danskoj i Iranu. Objavio je mnogobrojne stručne članke, sudjelovao na znanstvenim kongresima te je dobitnik nagrada i priznanja. Supruga Ester rođ. Deutsch bila je među jedanaestero zagrebačke djece koja su 1943. prebačena u Palestinu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 10(2002) 50. – I. Rochlitz: Accident of Fate. A Personal Account 1938–1945. Waterloo 2011.

KRYCER, Mihajlo, ugostitelj (? – ?). Podrijetlom je iz Poljske. Nakon zajedničkoga ulaganja 1939, bio je jedan od sedmorice žid. vlasnika popularne restauracije »Ivo« u Zagrebu s 10% udjela. Po uspostavi NDH prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Daljnja sudbina nepoznata. Supruga i sin Saša već su ranije odvedeni u logor iz Oroslavja, gdje je sin bio ravnatelj tamošnje tvornice tekstila.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692.

KUBA, Ferdinand, fotograf (Normanci kraj Donjeg Miholjca, 1907 – ?). Fotografski obrt izučio je 1925. u Beogradu, a ručno koloriranje fotografija 1925. u Parizu. God. 1933. otvorio je samostalni fotografski atelijer u Beogradu, a 1936. u Osijeku u Radićevoj ul., koji je vodio sa suprugom Sofijom. God. 1989. vođenje atelijera preuzeo je njegov sin.

KUFFLER, Miroslav, poduzetnik (Gunja, 19. IX. 1891 – ?). Sin Dragutinov. U braku s Idom rođ. Weiss imao je sina Ivu (Zagreb, 1926). U međuratnom razdoblju posjedovao je manju tvornicu za proizvodnju boja i mazila za kožu na Koturaškoj cesti u Zagrebu. God. 1940. prijavio je promet od približno 3 000 000 din. Preživio je II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KUH, Vladimir, inženjer (Zagreb, 9. XI. 1903 – logor Jasenovac, 1941). Sin Žige i Katice. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, gdje je 1927. diplomirao na Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi. Od 1931. do 30. IV. 1941. bio je tajnik Društva kućevlasnika i zemljoposjednika u Zagrebu i gl. urednik lista Svojina. Pisao je rasprave o poreznim i kućevlasničkim pitanjima. Također je bio član »Društva čovječnosti«. Po uspostavi NDH uhićen je u srpnju 1941. i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Supruga Ankica rođ. Brenner i trogodišnja kći Mira koje su, iako nepozvane, s njim došle na policiju ostale su zatvorene u Zagrebačkom zboru. Miri se izgubio trag, a Ankica je, čini se, završila u Auschwitzu.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28817

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KUHN, Ivo (Kun), pravnik i revolucionar (Slavonski Brod, 11. XII. 1902 – Zagreb, 9. VII. 1941). Sin → Samuela i Hermine rođ. Bier, unuk vukovarskoga trgovca → Edmunda Biera i suprug Milice rođ. Band. Ovlaštenje za obavljanje odvjetničkoga zvanja dobio je 1930. od Advokatske komore u Zagrebu, u čiji je imenik upisan 17. IV. 1930. sa sjedištem pisarnice u Karlovcu. Poslije je vodio pisarnicu Marijana Španića u Jurišićevoj ul. u Zagrebu. Branio je polit. optuženike, ponajviše komuniste, u mnogobrojnim sudskim postupcima. U SSSR je boravio 1930. Po povratku u domovinu, podržavao je akcije i inicijative tzv. lijeve inteligencije, osobito one okupljene oko → B. Steina. Objavljivao je stručne članke u Odvjetniku (1934). Kao član KPJ, zbog revolucionarne djelatnosti, bio je 1936. uhićen, no zbog pomanjkanja dokaza ubrzo pušten na slobodu. Odvjetničkim radom bavio se sve do 30/31. III. 1941, kad ga je uhitila Hrvatska seljačka (građanska) zaštita s još 24 istaknuta člana KPJ. Bili su internirani u Zagreb i, po uspostavi NDH, predani ustašama. Prema navodima njegove supruge Milice, bio je 28. IV. 1941. otpremljen u logor Kerestinec, u kojem je bio zatočen zajedno sa 79 zagrebačkih odvjetnika Židova. Strijeljan je na ist. rubu šume Maksimir (Dotrščini) u prvoj skupini talaca u Zagrebu. – Supruga Milica (Band, Kun-Band; Milena), liječnica (Zagreb, 2. IX. 1913 – Auschwitz, VIII. 1942). Kći Milana Banda. Do uspostave NDH radila je kao oftalmologinja u Klinici za unutarnje bolesti u Zagrebu. Dana 30. VI. 1941. prijavila je umjesto supruga imovinu. Dio te imovine (namještaj) iz njegova stana u Preradovićevoj ul. zaplijenile su 23. VI. 1941. njem. okupacijske voj. vlasti. Sa suprugama kerestinečkih zatočenika Ognjena Price, Božidara Adžije i Otokara Keršovanija, uoči njihova strijeljanja, pokušavala je od ustaškoga povjerenika za javni red i sigurnost u gradu Zagrebu Božidara Cerovskoga doznati kamo joj je odveden suprug. Preuzela je žid. znak, a 14. VII. bila je uhićena i odvedena u logor Loborgrad u Hrvatskom zagorju, gdje je u posve neprikladnim uvjetima, uglavnom uzaludno, nastojala pomoći zatočenicama i njihovoj djeci pri liječenju zaraznih bolesti (tifus i dizenterija). Imala je priliku spasiti se, ali nije htjela ostaviti zatočenice i njihovu djecu bez ikakve liječničke pomoći te je s njima deportirana u Auschwitz, gdje je stradala.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 660, 683. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27745. – KŽZ.

LIT.: I. Šibl: Zagreb tisuću devetsto četrdeset prve. Zagreb 1967. – M. Iveković: Hrvatska lijeva inteligencija 1918–1945, 1. Zagreb 1970. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – E. Bier: Memories. Tuscon 1983. – I. Jelić: Tragedija u Kerestincu. Zagreb 1986. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – N. Lengel-Krizman: Židovski zatočenici logora Kerestinec. Novi Omanut, 9(2001) 47/48. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.