Kategorija: A

ABIGAM, Sara, pedagoginja (? – logor Jasenovac, 1943). U međuratnom razdoblju bila je nastavnica u Zagrebu te djelovala u komunističkom pokretu. God. 1941. priključila se partizanima te 1942. djelovala u prihvatilištu za djecu s Kozare. U rujnu 1943. odvedena u logor Jasenovac, gdje je stradala.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

ABINUN, Albert, komunistički aktivist, novinar i prevoditelj (Sarajevo, 27. VI. 1913 – Beograd, 30. VII. 2003). Sin Isaka i Blanke rođ. Solomon. U Sarajevu završio gimnaziju, za vrijeme koje je bio član kena Hašomer Hacaira. Srednju poljoprivrednu školu završio 1934. u Valjevu. Iste god. nastanio se u Zagrebu, gdje je postao član KPJ 1935. Od 1936. u Zagrebu je bio tekstilni radnik, potom započeo studirati ekonomiju i uzdržavao se kao ekonom Akademske menze te član Saveza privatnih namještenika. U listopadu 1937. uz pomoć KP odlazi kao dobrovoljac u Španjolsku, gdje je bio kurir komandanta 129. međunarodne brigade. Frankove jedinice zarobile su ga u travnju 1938, a oslobođen je u lipnju 1943. na intervenciju Savezničke komisije za evakuaciju. U zarobljeništvu je bio sekretar ilegalne ćelije komunista Jugoslavena i član Centralnoga zarobljeničkoga partijskoga komiteta. U lipnju 1944. u konvoju je, kojim su bili evakuirani zarobljenici savezničkih zemalja, stigao u Alžir, a odande preko Barija na Vis, gdje je postao borac 1. dalmatinske proleterske brigade. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. God. 1945–50. radio je u Ministarstvu vanjskih poslova u Beogradu i nakratko bio na službi u jugoslav. ambasadama u Kairu i Lisabonu, zatim od 1950. nastavnik španj. jezika u Novinarsko-diplomatskoj visokoj školi, a od 1952. do umirovljenja 1972. urednik emisija na španjolskom jeziku Radio Jugoslavije i poslije Radio Beograda. Bavio se i prevoditeljskim radom. – Brat Markus (Mordehaj), komunistički aktivist (Gračanica, BiH, 1915 – Ilijaš, BiH, poč. 1942. ili III. 1943) studirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. God. 1934. postao je član KPJ; teško je ranjen 1937. u sukobu studenata ljevičara s frankovcima. U rujnu 1941. pristupio partizanima kao borac, referent saniteta i upravitelj bolnice u odredu »Zvijezda« u Šekovićima. Prema nekim izvorima stradao je od četnika poč. 1942, a prema drugima u ožujku 1943.

LIT.: M. Perić: Jevreji iz Jugoslavije – španski borci. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1975, 3. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – C. Loker: Balkan Jewish volunteers in the Spanish Civil War. East European Jewish Affairs, 6(1976) 2. – J. P. Santos Carvalho: Jugoslovensko poslanstvo i portugalska antifašistička opozicija 1945–48. Tokovi istorije, 11(2003) 1/2. – B. Džidić: Abinun, Albert. Znameniti Jevreji Srbije. Biografski leksikon. Beograd 2011.

ABINUN, Aron, trgovac (Sarajevo, 1914 – ?). U međuratnom razdoblju djelovao kao trg. pomoćnik u Sarajevu. U drugoj pol. 1941. želio se priključiti Kalinovičkomu partizanskomu odredu, ali je navodno odbijen pod izlikom da im »kaputaši« nisu potrebni. Preko Sarajeva stigao u Dalmaciju, a od lipnja 1943. interniran u logor Kampor na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priključio se partizanima kao borac Židovskoga rapskoga bataljona i 2. brigade 7. banijske divizije.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

ABINUN, Hajim, trgovac (? – ?Dubrovnik, ?1651). Bio je član ugledne dubrovačke obitelji i »gastald« (načelnik) ŽO u Dubrovniku 1624. Nakon sudskog procesa protiv → I. Ješuruna 1623. preselio u dubrovački geto te se spominje kao stanovnik Dubrovnika. God. 1636–58. imao je trgovinu u palači na Placi (Stradun). Posljednji put spominje se 1651. kao bolestan te je vjerojatno ubrzo umro. – Njegov sin Jakov (Jakobica), trgovac (? – Dubrovnik, 6. IV. 1667), također je bio »gastald« dubrovačke ŽO oko 1653. God. 1658–67. imao je trgovinu u palači na Placi. Poginuo je u potresu 1667.

LIT.: V. Miović: Židovski geto u Dubrovačkoj Republici (1546–1808). Zagreb–Dubrovnik 2005.

ABINUN, Ješua, javni djelatnik (Sarajevo, 12. V. 1920). Mladost je proveo u Sarajevu, gdje je izučio brijački zanat. Po osnutku NDH njegovu je ocu oduzeta stolarska radionica. S ocem i bratom 22. X. 1941. iz Sarajeva je deportiran s ostalim Židovima u logor Jasenovac. Godinu dana radio je u brijačnici u logoru Stara Gradiška, u šumskoj grupi i pri gradnji nasipa. Sudjelovao je u proboju logoraša 22. IV. 1945. Iako je potom pristupio partizanima, zbog iznemoglosti je prebačen na liječenje u Lipik. Nakon II. svj. rata nakratko radio u Komisiji za istraživanje ratnih zločina NR Hrvatske. Vratio se u Sarajevo, gdje je do umirovljenja bio voditelj Frizerske zadruge i aktivan član sarajevskoga ŽO. Napustio je Sarajevo 1992. tijekom srp. opsade u izbjegličkom konvoju, koji su organizirali ŽO Sarajevo i JOINT. Stigao u prihvatilište u Pirovcu i ostao živjeti u umirovljeničkom domu u Splitu. Svoja iskustva objavio je u knjizi Sećanja Jevreja na logor Jasenovac (Beograd 1972). Bio je jedan od svjedoka optužbe na suđenju ustaškomu dužnosniku Dinku Šakiću 1999. U proboju logora Jasenovca stradao mu je brat Santo (navodno progutavši otrov), u Jasenovcu je stradao i njegov otac, a majka i sestre Simha i Regina odvedene su u logor Jasenovac 1942. i najvjerojatnije stradale pri prebacivanju u logor Staru Gradišku. U Holokaustu mu je stradala i šira obitelj.

IZV.: Osobni podaci ulaznika.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – http://www.slobodnadalmacija.hr/Nedjeljna/tabid/95/articleType/ArticleView/articleId/110585/Default.aspx+je%C5% A1ua+abinun&ct=clnk, pristupljeno 3. XI. 2011.

ABRAHAM, Dezider, žid. aktivist (Stari Sivac kraj Sombora, Srbija, 29. VIII. 1892 – ?Zagreb, ?1947). Po uspostavi NDH zaposlen je u ŽO u Zagrebu, gdje je u srpnju 1941. vodio Odsjek »Skrb za logore«. Na tom se poslu spominje još u ožujku 1942, a potom je u nepoznato doba napustio Zagreb, u koji se vratio nakon II. svj. rata radeći kao dobavljač u Nami. U sudskom procesu protiv dvanaestorice Naminih zaposlenika u travnju 1947, od toga petorici Židova, navodno zbog gospodarskoga kriminala, kao drugookrivljeni osuđen je na smrt strijeljanjem. – Sin Robert (Stari Sivac kraj Sombora, Srbija, 1921 – Jadovno, 1941). U međuratnom je razdoblju pohađao IV. gimnaziju u Zagrebu, a za uspostave NDH bio je student. Potkraj svibnja 1941. sa 165 žid. omladinaca uhićen i deportiran u »radnu službu« u logor Danicu kraj Koprivnice. Prebačen je u Gospić, potom u Jadovno, gdje je stradao.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27954, 29052. – Spomen-ploča u IV. gimnaziji u Zagrebu. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ABRAHAM, Joško (Josef), žid. aktivist (Daruvarski Brestovac, 27. IX. 1910 – Haifa, Izrael, 1. II. 1995). Sin Adolfa i Katice. Trgovačku akademiju završio je u Somboru. Doselivši se 1930. u Zagreb, od 1935. radio u uredu društva Hevra Kadiša, vodio nogometnu sekciju Makabija te obnašao dužnosti u ŽO, posebice pri zbrinjavanju žid. izbjeglica iz Njemačke i Austrije. Nakon uspostave NDH organizirao je skrb za zatočenike u logorima Jasenovcu, Staroj Gradiški i Loborgradu, no zbog opasnosti od deportacije 1942. sklonio se u Vojvodinu, gdje je uhićen i upućen na prisilni rad; njegova majka i dvije sestre s obiteljima stradale su u Auschwitzu. God. 1945. vratio se u Zagreb, gdje je kao tajnik ŽO pomagao povratnicima iz izbjeglištva i logora. Također surađivao sa Zemaljskom komisijom za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača u prikupljanju podataka o žid. žrtvama. U drugoj pol. 1940-ih sudjelovao je u ilegalnom useljavanju eur. Židova u Palestinu i zatim u Izrael, gdje se 1949. nastanio te do umirovljenja 1975. na položaju ravnatelja radio u pogonu automobilske tvornice »Kaiser–Frazer« (poslije »Kaiser–Willys«) u Haifi. Zaslužan je za aktivnost tamošnje podružnice HOJ, tajnikom koje je imenovan 1972, a predsjednikom 1979. Autobiografskim zapisom javio se u Biltenu HOJ (1985), koji je i uređivao. Njemu u čast zasađen je gaj u Herzlovoj šumi kraj Rehovota.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 658.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Zagreb 1980. – H. Bramer: Povodom 75-godišnjice. Bilten HOJ, 5(1985). – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 9(2001) 44/45.

ABRAHAMSON, Mavro (Moric), cionistički aktivist (?, 1877 – logor Jasenovac, 1941). Bio je gospodarstvenik u Osijeku, najvjerojatnije vlasnik šljunčare. U osječkoj ŽO pripadao manjinskoj anticionističkoj struji koju je predvodio → V. Winter, a koja se u veljači 1909. sukobila s cionistima na čelu s → H. Spitzerom. Po uspostavi NDH odveden je iz Osijeka 1. VIII. 1941. u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 634.

LIT.: Židovska smotra, 4(1909) 3/4. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ADLER, Arnold (Mata), prijevoznik (Slavonski Brod, 24. V. 1893 – ?Izrael, ?). Sin Josipa i Seline rođ. Taussig. Oženjen Marijanom rođ. Goldberger. Za I. svj. rata zarobljen na rus. bojišnici. Sudjelovao je u Oktobarskoj revoluciji (1917) i u Slavonski Brod se vratio tek 1922. Po uspostavi NDH interniran je u logor Jasenovac, gdje je obolio od tifusa; s Vilimom Kornhauserom prebjegao u partizane i bio na različitim dužnostima u Daruvarskom partizanskom odredu. Nakon II. svj. rata vratio se u Slavonski Brod te potom 1947. iselio u Palestinu.

IZV.: DASB, Knjiga rođenih. – JIM, E. Neufeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu između dva svjetska rata (rukopis).

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – S. Uzelac Schwendemann: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.

ADLER, Felix (Feliks), trgovac (Kaptol kraj Požege, 18. II. 1883 – Auschwitz, 1942). Sin Josipov. Bio u braku sa Šarikom rođ. Fischer. U međuratnom razdoblju vlasnik poduzeća »Omnia« za meso i mesne prerađevine sa sjedištem na Krešimirovu trgu u Zagrebu. Po uspostavi NDH, u prosincu 1941, privremeno mu je izdana dozvola za daljnje stanovanje u stanu u Kranjčevićevoj ul. te dozvola za poslovna putovanja. U kolovozu 1942. sa suprugom deportiran u Auschwitz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 658. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28571. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.