KREŠIĆ, Miljenko, inženjer elektrotehnike (Zagreb, 1. V. 1930). Sin Marka i Fride rođ. Lausch, brat Mladena (?, 1923 – Jadovno, 1941). Roditelji, oboje rođeni u Voćinu, stradali su 1944. u Auschwitzu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KREŠIĆ, Mirko (Pečuh, Mađarska, 19. II. 1915 – logor Jasenovac, 1941). Sin Bernarda (Voćin, 1882 – ?). Do 1924. živio je u Voćinu, po ocu je zavičajnu pripadnost imao u Osijeku. Po uspostavi NDH bio je apsolvent Medicinskoga fakulteta u Zagrebu. Ubrzo je bio uhićen i odveden u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KREUTZER, Ignatz (Vatroslav), bankar (?Zagreb, 1870 – Zagreb, 21. III. 1938). Bio je vlasnik banke »Kreutzer« u Zagrebu.

LIT.: S. Knežević i A. Laslo: Židovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodič. Zagreb 2011.

KRISHABER, Hugo (Krieshaber), publicist, pjesnik i prevoditelj (Lakócsa, Mađarska, 23. XII. 1872 − logor Jasenovac, 1942−1945). Potječe iz obitelji, podrijetlom iz Mohača u Mađarskoj, gdje mu je otac radio kao knjigovođa. Realnu gimnaziju završio je u Osijeku 1890. Bio je izdavač i gl. urednik (1931−32) osječkoga enigmatsko-humorističnoga mjesečnika Razbibriga, u kojem je objavljivao humoreske, aforizme, zagonetke i kratke kritike. Od 1937. do ukinuća lista Die Drau 1938. bio mu je posljednji gl. urednik, objavljujući redovite uredničke uvodnike i komentare društveno-političkih i kulturnih zbivanja, prigodne članke o osječkim kazališnim temama te pjesme (epigrame u prozi i stihu i prepjeve iz stranih književnosti) i putopisne crtice. U Zagrebu je tiskao dvije knjižice o gospodarskim temama (Promet sa stokom u Hrvatskoj i Slavoniji, 1906; Wirtschaftliche Gefahren für Kroatien, 1908). U ilustriranoj zbirci Sa stranih njiva (1929) objavio je vlastite prijevode s mađarskoga (Sándor Petöfi), njemačkoga (Johann Wolfgang von Goethe, Heinrich Heine, Friedrich Schiller), talijanskoga (Giacomo Leopardi, Francesco Petrarca) i francuskoga (André Chénier), kojima je dodao i biografije pjesnika. Opsežne zbirke Po stazama života (1934) i Po samotnim putovima (1935) sadržavaju pjesme podijeljene na »osjećajne«, među kojima prevladavaju epigrami i prigodnice, i kritički intonirane »poučne«, te tematski raznovrsne humoristično-satirične aforizme i autobiografske zapiske. U knjizi Društveni tipovi (1938) na šaljiv je način i u stihu opisao stereotipne ljudske osobine. Potpisivao se i inicijalima.

DJELA: Sa stranih njiva. Osijek 1929. − Po stazama života. Zagreb 1934. − Po samotnim putovima. Zagreb 1935. –Društveni tipovi. Osijek 1938.

LIT.: (O knj. Po stazama života): V. Peroš, Omladina, 18(1934−1935) 3. − kv, Obzor, 76(1935) 10. − M. Krtalić: Knjižarski oglasi u osječkim novinama 19. stoljeća. Libellarium, 1(2008) 1.

KRIŽANIĆ, Nada, službenica (Donji Miholjac, 1913 – Zagreb, 29. V. 2000). Kći Vladimira Fürsta. Po uspostavi NDH prebjegla je u Hrvatsko primorje te bila internirana u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključila se partizanima te djelovala u pozadinskim službama na oslobođenom teritoriju Banije. Poslije II. svj. rata bila je tajnica direktora RTV Zagreb Ivana Šibla te je djelovala u administrativnoj službi Radio Zagreba, poslije u Koncertnoj direkciji Zagreb. Umrla je u Domu »Lavoslav Schwarz«.

IZV.: Podaci o ulaznici B. Polić.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

KRON, Hugo, obrtnik (Vrata kraj Krašića, 2. II. 1917 – Jadovno, 1941). Sin Simona i Berte rođ. Anhaltzer. Zavičajnu pripadnost imao je u općini Krašić, kotar Jastrebarsko. Djelovao je kao strojobravarski pomoćnik. Po uspostavi NDH bio je uhićen i preko Zagrebačkoga zbora deportiran u Gospić, potom u Jadovno, gdje je stradao. Prijavu imovine ustaškim vlastima 26. VI. 1941. podnio je njegov otac navodeći da mu se sin nalazi na »prisilnom radu«.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KRONFELD, Ema, žid. aktivistica (?, 1848 – Zagreb, 10. IX. 1924). Bila je predsjednica Izraelitskoga gospojinskog društva »Jelene Prister«.

KRONFELD, Robert, osiguravajući stručnjak (Zagreb, 25. I. 1871 – ?logor, 1941–1945). Sin Gustava i Irme rođ. Schwarz. Bio je direktor zagrebačke podružnice »Rosija–Fonsier«, društva za osiguranje i reosiguranje. Nakon uspostave NDH poslao je generalnoj direkciji društva u Beogradu molbu da mu se umjesto otpremnine odobri doživotna mirovina. Iako je sa suprugom prešao na katoličanstvo, morao je prijaviti imovinu. Stradao je u nepoznatom logoru. – Supruga Ada rođ. Tedeschi (Trst, Italija, 3. IV. 1876 – ?), sa suprugom je prešla na katoličanstvo. Od 1939. živi u Lisabonu.

IZV.: DAZ, Matične knjige Židova, Matična knjiga rođenih 1858–1878, 487. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KRONFELD, Zdenko (Nir, Zev-Cvi), građevinski inženjer (Zagreb, 14. IX. 1922 – Haifa, Izrael, 1998). Sin Alberta i Ruže rođ. Schönberg. Po uspostavi NDH prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima kao borac u Židovskoga rapskoga bataljona i jedinica 7. banijske divizije. Nakon II. svj. rata započeo je studij na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a 1948. se iselio u Izrael, gdje je diplomirao i doktorirao građevinarstvo na Tehnionu u Haifi. Osnovao je i vodio Odjel za znanstvenu fotografiju. Radio je kao inženjer u Upravi luka, kao građevinski savjetnik te predavao hidrodinamiku, hidrauliku i nastanak kratera na Tehnionu te u SAD, Tajlandu, Južnoj Americi, Danskoj i Iranu. Objavio je mnogobrojne stručne članke, sudjelovao na znanstvenim kongresima te je dobitnik nagrada i priznanja. Supruga Ester rođ. Deutsch bila je među jedanaestero zagrebačke djece koja su 1943. prebačena u Palestinu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 10(2002) 50. – I. Rochlitz: Accident of Fate. A Personal Account 1938–1945. Waterloo 2011.

KRYCER, Mihajlo, ugostitelj (? – ?). Podrijetlom je iz Poljske. Nakon zajedničkoga ulaganja 1939, bio je jedan od sedmorice žid. vlasnika popularne restauracije »Ivo« u Zagrebu s 10% udjela. Po uspostavi NDH prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Daljnja sudbina nepoznata. Supruga i sin Saša već su ranije odvedeni u logor iz Oroslavja, gdje je sin bio ravnatelj tamošnje tvornice tekstila.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692.