Kategorija: A

ABRAMOVIĆ, Josip (Abrahamson, Julije), pravnik (Temišvar, Rumunjska, 15. I. 1882 – logor Jasenovac, 1942. ili Auschwitz, 1944). Sin Zaharije i Jeanette rođ. Polak. S roditeljima je kao šestomjesečno dijete došao u Osijek. Nakon završetka osječke Velike gimnazije 1901, studirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1907. doktorirao temeljem rigoroza. Kao simpatizer anticionističke struje pridružio se »osječkim hrvatskim akademičarima Mojsijeve vjere«, mahom pravnicima, koji su uoči I. cionističkoga kongresa u Osijeku (6–7. VIII. 1904) osudili cionističku agitaciju »nekolicine svojih kolega istovjeraca koji pod maskom sijonizma i žid. nacionalizma propagiraju struju protivnu hrvatskome duhu«. To gledište ponovio je i na samom kongresu. Od 1909. djelovao u Slavonskom Brodu kao odvjetnik velikih poduzeća (Tvornica vagona, »Rudolf Spitzer«, Prva hrvatska štedionica itd.). Kao simpatizer Hrvatsko-srpske koalicije 1927. izabran je za gradskoga zastupnika s posebne Jevrejske liste. Bio je član brodskoga Rotary kluba od 1934. i predsj. ŽO 1931. i 1934. Nakon uspostave NDH oduzet mu je odvjetnički ured. Preselio se u Zagreb, gdje je sa suprugom Jelisavom (Eržom) rođ. Rosenbaum, kćeri → D. Rosenbauma, i njezinim sinom iz prvoga braka s Đurom Zvijezdićem, tada 15-godišnjim → M. Zvijezdićem, preuzeo u svibnju 1941. žid. znak i Uredu za obnovu privrede Ministarstva narodnoga gospodarstva NDH podnio prijavu imovine (velik broj zlatnika pohranjen u trezoru Prve hrvatske štedionice). Također je kao opunomoćenik supruginih sestara Marge Deutsch Maceljske i Jelene Glaser (Glavan) tomu Uredu prijavio njihovu imovinu. God. 1942. izbrisan je iz Imenika Odvjetničke komore u Zagrebu, a potom prema nekim izvorima deportiran u logor Jasenovac, a prema drugima u Auschwitz, gdje je stradao. Supruga i Milan preživjeli su II. svj. rat bijegom u Italiju, dok su sinovi iz njegova prvoga braka Zlatko (Beč, 18. VIII. 1912) i Đuro (Zagreb, 18. IX. 1913) stradali u logoru Jasenovac 1942.

IZV.: DASB, Knjiga zavičajnika. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 658. i 694. – KŽZ. – Popis žrtava.

LIT.: Židovska smotra, 4(1909) 18. – Bilten ŽOZ, 1989, 12. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – Gimnazije u Osijeku. Ravnatelji, profesori i maturanti 1729.–2000. Zagreb–Osijek 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – Ha-kol, 2004, 84. – Lj. Dobrovšak: I. cionistički kongres u Osijeku. Časopis za suvremenu povijest, 37(2005) 2. – S. Uzelac Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu. Slavonski Brod 2008. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011. – Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.

ACZEL, Alfred, strojovođa (Beč, 4. III. 1873 – Zagreb, 1942. ili 1943). Sin Jakoba. U Hrvatsku je došao iz Budimpešte 1898, dobivši premještaj kao strojovođa državnih željeznica. Uspostavu NDH dočekao je u Zagrebu kao umirovljenik, oženjen Marijom rođ. Kuh iz Kutine. Odveden sa suprugom u jedan od zagrebačkih zatvora, gdje je ili ubijen ili počinio samoubojstvo.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 658.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ADIV, Arje (Freundlich), arhitekt (Osijek, 24. VIII. 1926). Sin → Lj. Freundlicha. God. 1935. iselio se s obitelji u Palestinu, gdje je otac obitelji promijenio prezime u Adiv. Završivši studij arhitekture, od 1950. radio u projektantskom uredu »Witkower–Bauman«, a od 1974. u uredu »Witkower–Adiv–Stein«. Osim niza privatnih građevina, 1967. projektirao je paviljone keramike i numizmatike u sklopu Muzeja Erec Jisraela u Ramat-Avivu, a 1974–84. niz projekata u sklopu Izraelskoga teniskog centra (igrališta u Ramat Hašaronu, Jeruzalemu, Jafi, Haifi, Aškelonu i Beer Ševi). U suradnji s izr. arhitektom A. Soninom projektirao je nekoliko privatnih građevina: Hechtov muzej pri Hajfanskom sveučilištu (1984), poslovni sklop u telavivskom City centru (1998) te tenisko igralište u Raanani (1998). Urednik je zbornika Jerusalem. Planning and Development (Jerusalem 1997).

LIT.: M. Pelesić: Palestina tridesetih godina u dokumentima Generalnog konzulata Kraljevine Jugoslavije u Jerusalimu. Prilozi, 23(1988) 24. – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 9(2001) 44/45. – http://www.sonnino.org/Html/cv.htm, pristupljeno 1. VI. 2010.

ADIV, Jehuda → FREUNDLICH, Ljudevit

ADIŽES, Josip (Sarajevo, 1923 – logor Jasenovac, 1941). Sin Davidov. Potkraj 1930-ih učlanio se u SKOJ, djelujući u vodstvu te organizacije u III. muškoj gimnaziji u Zagrebu. God. 1941. pridružio se ilegalnomu pokretu u Zagrebu kao član udarne grupe. Uhićen u drugoj pol. 1941. te odveden u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: KŽZ.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

ADLER, Aleksandar (Šandor), gospodarstvenik (Kaptol ili Požega, ?1884 – Slavonski Brod, između 10. i 13.  IV. 1941). Sin Josipov. U I. svj. ratu sudjelovao je kao časnik austroug. vojske, ranjen tri puta. U međuratnom razdoblju ravnatelj je parne pilane i tvornice furnira »Slavex« u Slavonskom Brodu, u kojoj je djelovao URSS pod snažnim utjecajem KPJ. Ubijen je po uspostavi NDH, pod nejasnim okolnostima. Tijelo mu je pronađeno u šumi blizu grada. Pilanu i stan zaposjeli su njem. vojnici. Ime mu je upisano na obiteljskoj grobnici na žid. groblju u Požegi. – Supruga Olga (Budimpešta, 2. XI. 1895 – logor Jasenovac ili Auschwitz, 1942) bila je kći Vatroslava (Ignaca). God. 1939. bila je predsjednica Židovskoga dobrotvornog i gospojinskoga društva u Slavonskom Brodu. Nakon suprugove smrti s kćerima Martom i Helgom prijavila se u očevu stanu u Zagrebu. U prijavi imovine navela je posjedovanje kuće u Kukuljevićevoj ul. u Zagrebu procijenjene na 1 400 000 din. te da joj je cjelokupni namještaj vrijedan približno 200  000 din. oduzet 16. VI. 1941. za potrebe Velike župe Prigorje. Prema nekim izvorima uhićena je u kolovozu 1942. i deportirana u Auschwitz, a prema drugima u logor Jasenovac. Mlađa kći Helga (?, 1923) najvjerojatnije je stradala s majkom. Starija kći Marta (?Slavonski Brod, 1919 – Podgrmeč, BiH, 1942) u međuratnom je razdoblju bila članica SKOJ. Djelovala je kao pozadinski politički radnik u Podgrmeču, gdje je najvjerojatnije i strijeljana poč. 1942.

IZV.: DASB, Knjiga zavičajnika. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 658. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27586.

LIT.: Hrvatski list, 22(1941), 1. V. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – S. Uzelac Schwendemann: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.

ADLER, Antun, dermatovenerolog (Ada, Srbija, 21. III. 1902 – ?Budimpešta, XII. 1944). Sin Sigmundov. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1927. i specijalizirao dermatovenerologiju. U Zagrebu je imao privatnu ordinaciju za kožne i spolne bolesti (1932–41) u Jurišićevoj ul. Po uspostavi NDH sa suprugom Zitom rođ. Kohn i djecom Fedorom i Irenom preuzeo žid. znak te prešao na katoličanstvo (nema podataka za ostatak obitelji). Supruga je u prijavi imovine Uredu za obnovu privrede NDH navela da je za drž. potrebe predala zlatnog nakita u vrijednosti 119 210 din. te 61 000 din. gotovine. Prema nekim izvorima bio je poslan u BiH radi suzbijanja endemskoga sifilisa, a prema drugima, što je vjerojatnije, sa suprugom i djecom pobjegao je u Budimpeštu, gdje su ih mađ. kolaboracionisti strijeljali uoči ulaska Crvene armije u grad.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 658. – KŽZ. – Podaci o ulazniku A. Hollo. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: J. Romano: Jevreji zdravstveni radnici Jugoslavije 1941–1945. Žrtve fašističkog terora i učesnici u narodnooslobodilačkom ratu. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1973, 2.

ADLER, Arnold (Mata), prijevoznik (Slavonski Brod, 24. V. 1893 – ?Izrael, ?). Sin Josipa i Seline rođ. Taussig. Oženjen Marijanom rođ. Goldberger. Za I. svj. rata zarobljen na rus. bojišnici. Sudjelovao je u Oktobarskoj revoluciji (1917) i u Slavonski Brod se vratio tek 1922. Po uspostavi NDH interniran je u logor Jasenovac, gdje je obolio od tifusa; s Vilimom Kornhauserom prebjegao u partizane i bio na različitim dužnostima u Daruvarskom partizanskom odredu. Nakon II. svj. rata vratio se u Slavonski Brod te potom 1947. iselio u Palestinu.

IZV.: DASB, Knjiga rođenih. – JIM, E. Neufeld: Jevrejska zajednica u Slavonskom Brodu između dva svjetska rata (rukopis).

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – S. Uzelac Schwendemann: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.

ADLER, Felix (Feliks), trgovac (Kaptol kraj Požege, 18. II. 1883 – Auschwitz, 1942). Sin Josipov. Bio u braku sa Šarikom rođ. Fischer. U međuratnom razdoblju vlasnik poduzeća »Omnia« za meso i mesne prerađevine sa sjedištem na Krešimirovu trgu u Zagrebu. Po uspostavi NDH, u prosincu 1941, privremeno mu je izdana dozvola za daljnje stanovanje u stanu u Kranjčevićevoj ul. te dozvola za poslovna putovanja. U kolovozu 1942. sa suprugom deportiran u Auschwitz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 658. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28571. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ADLER, Herman, talmudist (Bratislava, 20. II. 1906 – ?Auschwitz, ?1942). Sin Sigmundov. Doselio se u Zagreb 1930. iz Bratislave sa suprugom Josipom rođ. Knaker. Po uspostavi NDH morao je prijaviti imovinu Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH, u kojoj je naveo da kao privatni učenjak živi od dohotka svoje supruge, koja ima veziljsku radionicu u Radićevoj ul. Oboje su najvjerojatnije deportirani u Auschwitz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 658.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.