ABRAMOVIĆ, Josip (Abrahamson, Julije)

ABRAMOVIĆ, Josip (Abrahamson, Julije), pravnik (Temišvar, Rumunjska, 15. I. 1882 – logor Jasenovac, 1942. ili Auschwitz, 1944). Sin Zaharije i Jeanette rođ. Polak. S roditeljima je kao šestomjesečno dijete došao u Osijek. Nakon završetka osječke Velike gimnazije 1901, studirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1907. doktorirao temeljem rigoroza. Kao simpatizer anticionističke struje pridružio se »osječkim hrvatskim akademičarima Mojsijeve vjere«, mahom pravnicima, koji su uoči I. cionističkoga kongresa u Osijeku (6–7. VIII. 1904) osudili cionističku agitaciju »nekolicine svojih kolega istovjeraca koji pod maskom sijonizma i žid. nacionalizma propagiraju struju protivnu hrvatskome duhu«. To gledište ponovio je i na samom kongresu. Od 1909. djelovao u Slavonskom Brodu kao odvjetnik velikih poduzeća (Tvornica vagona, »Rudolf Spitzer«, Prva hrvatska štedionica itd.). Kao simpatizer Hrvatsko-srpske koalicije 1927. izabran je za gradskoga zastupnika s posebne Jevrejske liste. Bio je član brodskoga Rotary kluba od 1934. i predsj. ŽO 1931. i 1934. Nakon uspostave NDH oduzet mu je odvjetnički ured. Preselio se u Zagreb, gdje je sa suprugom Jelisavom (Eržom) rođ. Rosenbaum, kćeri → D. Rosenbauma, i njezinim sinom iz prvoga braka s Đurom Zvijezdićem, tada 15-godišnjim → M. Zvijezdićem, preuzeo u svibnju 1941. žid. znak i Uredu za obnovu privrede Ministarstva narodnoga gospodarstva NDH podnio prijavu imovine (velik broj zlatnika pohranjen u trezoru Prve hrvatske štedionice). Također je kao opunomoćenik supruginih sestara Marge Deutsch Maceljske i Jelene Glaser (Glavan) tomu Uredu prijavio njihovu imovinu. God. 1942. izbrisan je iz Imenika Odvjetničke komore u Zagrebu, a potom prema nekim izvorima deportiran u logor Jasenovac, a prema drugima u Auschwitz, gdje je stradao. Supruga i Milan preživjeli su II. svj. rat bijegom u Italiju, dok su sinovi iz njegova prvoga braka Zlatko (Beč, 18. VIII. 1912) i Đuro (Zagreb, 18. IX. 1913) stradali u logoru Jasenovac 1942.

IZV.: DASB, Knjiga zavičajnika. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 658. i 694. – KŽZ. – Popis žrtava.

LIT.: Židovska smotra, 4(1909) 18. – Bilten ŽOZ, 1989, 12. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – Gimnazije u Osijeku. Ravnatelji, profesori i maturanti 1729.–2000. Zagreb–Osijek 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – Ha-kol, 2004, 84. – Lj. Dobrovšak: I. cionistički kongres u Osijeku. Časopis za suvremenu povijest, 37(2005) 2. – S. Uzelac Schwendemann: Dogodilo se jednom u Brodu. Slavonski Brod 2008. – Isti: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011. – Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.