BÜCHLER, Darko, inženjer elektrotehnike (Sisak, 4. VI. 1957). Sin Zvonkov. Bio je aktivan u omladinskim žid. društvima. Radio kao inženjer u zagrebačkoj podružnici poduzeća »Iskra« iz Kranja 1980-ih, a 1990-ih u industriji »Pliva«.

BÜCHLER, Dragan (Dragutin), pravnik (?, 1906 – logor Jasenovac, 1941). Stekao je doktorat prava 1930. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a 1931. upisan je u Imenik odvjetničkih pripravnika u Zagrebu. Bio je vježbenik kod V. Ferića i S. Šika, u međuratnom razdoblju odvjetnik u Zagrebu s uredom u Draškovićevoj ul. Po uspostavi NDH, sa suprugom Blankom rođ. Brodman-Brodarić i s kćeri Dinom, preuzeo je žid. znak, potom je uhićen i zatvoren u Kerestincu te prebačen u jasenovački logor Bročice. Iz ŽOZ su mu poslani paketi 5. XI. 1941. i 5. I. 1942, ali vjerojatno poč. 1942. više nije bio živ. Supruga Blanka i kći Dina deportirane su u logor Loborgrad, odakle je Blanka deportirana u Auschwitz, a Dina izvučena iz logora i spašena zahvaljujući Gini Beritić i njezinu sinu Tihomilu, koji su proglašeni Pravednicima među narodima.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 664. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 35(1929) 21. – Pravni fakultet u Zagrebu 1796–1996. Zagreb 1996. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BÜCHLER, Ervin, strojarski inženjer (Zalaber, Mađarska, 13. XII. 1903 – ?). Sin Samuelov. God. 1904. s obitelji doselio iz Mađarske u Karlovac. U međuratnom razdoblju zaposlen je u Zagrebu pri Ujedinjenom osiguranju d. d. Po uspostavi NDH dobio je otkaz, izbjegao u Split, a nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, pristupio partizanima kao borac u Mosorskom odredu. Poslije rata upravitelj je brodogradilišta u Veloj Luci. – Brat Đuro, inženjer i žid. aktivist (Karlovac, 1907 – Rakov Potok, 1941). Bio je žid. omladinski rukovoditelj 1930-ih. Po uspostavi NDH uhićen je i strijeljan u Rakovu Potoku kraj Zagreba.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 662.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BÜCHLER, Eugen, gospodarstvenik i sportski djelatnik (Čakovec, 29. I. 1902 – Zagreb, 11. X. 1978). Sin Gavre i Anđele rođ. Gross. U Čakovcu je 1921. završio Trgovačku akademiju. Tih se godina preselio u Zagreb, gdje se 1925. oženio Vjekoslavom rođ. Malus. God. 1936. otvorio je u vlastitom stanu u Zagrebu šahovski dom Amaterskoga šahovskoga kluba. Nakon osnutka NDH s majkom je preuzeo žid. znak te na nepoznati način preživio rat u Zagrebu. Bio je osnivač šahovskih klubova »Akademičar« i »Mladost«, u kojima je aktivno igrao sve do 1960. i bio glavni pokretač svih aktivnosti. God. 1945. osnovao je Šahovsku centralu (poslije preimenovanu u Šahovsku nakladu) u kojoj je ponovno počeo izlaziti Šahovski glasnik, pokrenut 1925.

IZV.: KŽZ.

LIT.: Jevrejski pregled, 30(1979) 1/2.

BÜCHLER, Leo, bankar (Virovitica, 1884 – Auschwitz, 1943). Sin Josipa (Virovitica, 1857 – ?) i Karoline rođ. Menzer (Virovitica, 1865 – ?). U međuratnom razdoblju bio je blagajnik Hrvatske sveopće kreditne banke. Po uspostavi NDH molio je da mu se priznaju arijska prava pozivajući se na starčevićansku obiteljsku tradiciju koja se gajila u kući njegovog djeda → S. Menzera. Privremeno je bio oslobođen od nošenja žid. znaka, no 1943. je deportiran u Auschwitz, gdje je stradao. Majka Karolina preživjela je II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 687. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27751.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BÜCHLER, Makso (Bihler), trgovac (Malý Cetín, Slovačka, 5. III. 1872 – ?). Sin Mavra i Rose rođ. Adler. U Hrvatsku se doselio iz Bratislave 1900. U međuratnom razdoblju imao je trgovinu pomodnom robom u Županijskoj ul. u Osijeku. Po uspostavi NDH u dva stana njegove jednokatne vile u Zagrebačkoj ul. u Osijeku, vrijedne 650 000 din., uselila se njem. vojska, a od 15. VI. ustaški stožer je zauzeo kuću. U prijavi imovine vlastima NDH naveo je dionice Prve hrvatske štedionice u Zagrebu, Hrvatske zemaljske banke, Union Paromlina Osijek, Srpske centralne banke Osijek, Handel A. G. u Beču, Prvoga hrvatsko-slavonskoga dioničkoga društva za industriju šećera u Osijeku, te da je njem. Kulturbundu predao 200 000 din. u gotovini. Prijavio je i 250 komada zlatnoga novca i 20 franaka. Prebjegao s obitelji iz Osijeka u Hrvatsko primorje, gdje je u studenom 1942. bio interniran u logor u Kraljevici, zatim u Kampor na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima djelujući kao voditelj partizanskih obrtničkih radionica u Banovini. Nakon II. svj. rata vratio se u Osijek, nekoliko godina poslije sa suprugom Elzom rođ. Lang (Osijek, 1891 – ?) i sinom Ivom (Osijek, 12. VIII. 1924) iselio se u Izrael. – Otac Mavro (Moritz), trgovac (Kula, Srbija, 1851 − Osijek, 3. X. 1907). Otac Maksa, Rikarda (Osijek, 1880 − ?), Sigismunda (Osijek, 1879 − ?) i Berte (Osijek, 1884 − ?). Također je bio član Trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju i Nadzornoga vijeća Dioničarskoga društva za konjsku željeznicu u Osijeku te ravnatelj Đakovačkoga mlina na valjke. Bio je član gornjogradske ŽO u Osijeku.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 628. – Podaci o ulazniku B. Polić. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. − Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.

BÜCHLER, Mirko (Bimbo), trgovac (Szigetvár, Mađarska, 1885 – Osijek, 23. X. 1941). U međuratnom razdoblju bio je trgovac u Osijeku. Po uspostavi NDH djelovao u ilegalnom otporu i materijalno ga potpomagao. Uhićen je i osuđen na smrt strijeljanjem te pokopan na mjestu strijeljanja u Gradskom vrtu.

IZV.: Ured Državne uprave Osječko-baranjske županije, Matični ured Osijek, Matična knjiga Židova, Nadrabinat u Osijeku, Matična knjiga umrlih 1903–1947.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BÜCHLER, Suzana → ĐURIĆ, Suzana

BÜCHLER, Teodor, novinar i žid. aktivist (?, prva pol. XX. st. – ?). Bio je urednik Jevrejskoga lista, kojega je 1934. u Zagrebu objavljeno samo 26 brojeva. Po usmjerenju list je bio blizak cionistima-revizionistima. Poč. 1935. bio je član zagrebačkoga cionističko-revizionističkog društva, potom zapisničar na osnivačkom kongresu Nove cionističke organizacije potkraj iste god., a 1937–39. urednik Jevrejske tribune, lista cionista-revizionista. Od 1937. bio je zagrebački dopisnik sarajevskoga Jevrejskoga glasa. U ljeto 1940. glavni je tajnik Nove cionističke (revizionističke) organizacije. Vjerojatno je posjedovao trgovinu drvom. Čini se da je napustio Zagreb i Hrvatsku prije osnutka NDH.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Jevrejski list, 1(1934) 21. – Malchut Jisrael, 2(1934) 9; 3(1935) 9; 14(1936) 1. – Jevrejski glas, 10(1937) 12. – Židovska tribuna, 20(1940) 24.

BÜCHLER, Zvonko, revolucionar (Zagreb, 5. V. 1920). Sin Lea i Zore rođ. Rosenberg. Po uspostavi NDH bio je student tehnike, preuzeo žid. znak i prešao na katoličanstvo. Uhićen je i odveden u logor u Lepoglavu, gdje je bio do srpnja 1943, kad su ga partizani oslobodili. Pristupio je partizanima kao borac i komesar čete u brigadi »Braća Radić«. U borbama je dvaput ranjavan. – Sestra Zlata (Zagreb, 14. VIII. 1925) prije početka II. svj. rata bila je učenica Ženske realne gimnazije u Zagrebu i studentica Muzičke akademije. Po uspostavi NDH preuzela je žid. znak i prešla na katoličanstvo. U svibnju 1943. pristupila je partizanima kao borac u jedinicama 10. korpusa.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 664.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.