Kategorija: B

BUBANJ, Remigij, liječnik (?, 1905 – ?logor, 1941). Sin Dragutina i Elvire rođ. Deutsch. Nakon završenoga Medicinskoga fakulteta 1930. u Zagrebu, bio je liječnik u Udbini, a od 1935. kotarski liječnik u Krapini. Također je radio kao željeznički i rudarski liječnik te u dječjoj koloniji. Iako mu je otac bio »arijevac«, majka pokrštena Židovka, a on kršten po rođenju, po uspostavi NDH, u lipnju 1941, otpušten je iz službe, a u srpnju stavljen na popis »nepoćudnih Židova u kotaru«. U kolovozu je uhićen i, s ostalim Židovima iz Krapine, odveden u logor u Gospiću. Njegovu uhićenju pridonijela je činjenica što mu je i supruga Herta bila Židovka. Iako je njegov brat Velimir u nekoliko navrata (od kolovoza do listopada 1941) molio da ga puste iz logora, najvjerojatnije je stradao u nekom od logora u gospićkom sustavu (Jadovno ili Slana na Pagu). Supruga je deportirana u logor Stara Gradiška, ali je u travnju 1942. iz nepoznatih razloga puštena.

IZV.: HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 442, 465/1941. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28106. – HDA, UNS, kut. 1, 1-2-2, Ured upravitelja, 291/1942.

BUCHBINDER, Adolf, osiguravatelj (Stupno, Češka, 23. X. 1876 – ?Auschwitz, 1942). Sin poljodjelca Sa-muela. U Hrvatsku se doselio s obitelji 1912. iz Beča te se zaposlio kao stručnjak za osiguranje u Osiguravajućem zavodu »Croatia«, u koji je uveo mnogobrojne inovacije (osiguranje od nezgoda, provalne krađe, motornih vozila, zakonske dužnosti jamstva i sl.) i čiji je bio ravnatelj u međuratnom razdoblju. Umirovljen je prije 1941. Po uspostavi NDH, sa suprugom Franciskom (Franjicom) rođ. Weiss, preuzeo je žid. znak. Zatražio je arijska prava te da do rješenja molbe bude u stanu u Deželićevoj ul. i oslobođen nošenja žid. znaka. Iako je dobio privremenu dozvolu, u kolovozu 1942. deportiran je sa suprugom, najvjerojatnije u Auschwitz. – Njegov sin Fritz (Miroslav), optičar (Beč, 9. IX. 1911 – logor Jasenovac, 29. IX. 1941). Imao je 1933–41. optičarsku radnju u Gajevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH uhićen je i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 664. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28434. – KŽZ. – Popis žrtava. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BÜCHLER, Alfons, sportaš (Sisak, 27. IX. 1892 – ?, 1929). Sin trgovca Jacquesa i Ide rođ. Hirschmann. Pohađao je gimnaziju u Zagrebu. U Sisku se počeo baviti nogometom te 1906–14. odigrao sve utakmice za Ferijalni športski klub »Segesta«, kojemu je bio i prvi kapetan.

LIT.: M. Matovina: Spomenica HNK »Segesta« 1906–1996. Sisak 1996.

BÜCHLER, Arpad, trgovac (Prelog kraj Čakovca, 8. IX. 1902 – Oswego, SAD, 2. II. 1945). U braku s Rene rođ. Zeitlin, otac je Pavla (Zagreb, 1935), Blanke (Zagreb, 1936), Danka (Zagreb, 1938) i Ane (Malo, Italija, 1942). U međuratnom razdoblju bio je vlasnik trgovine manufakturnom, galanterijskom i pletenom robom te muškom i ženskom konfekcijom »Rapid« u Draškovićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH morao je napustiti stan te je zatražio dopuštenje da se s obitelji preseli u Vrapče, što mu je odobreno. Obitelj je prebjegla u Italiju te su bili internirani u gradiću Malo, a nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, do 1944. boravili su u juž. Italiji, a potom su se iselili u SAD i bili smješteni u voj. kamp Fort Ontario u Oswegu, gdje je A. B. umro.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 664. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27399. – Podaci o ulazniku P. Deutsch.

BÜCHLER, Bela, trgovac (Güssing, Austrija, 1. VI. 1889 – ?logor, 1941–1945). Sin Vilimov. U Hrvatsku se doselio iz Mađarske 1925. U međuratnom razdoblju bio je vlasnik trgovine suknom i krojačkim priborom »Haritex« u zagrebačkoj Ilici. Po uspostavi NDH, sa suprugom Ettom (Etelkom) rođ. Tänzer, preuzeo je žid. znak te prešao na katoličanstvo. Prijavi imovine vlastima NDH priložio je kupoprodajni ugovor od 20. VI. 1941. sklopljen između njega i Ureda za obnovu privrede NDH prema kojemu je tom Uredu prodao trgovinu za 82 000 din., a Ured je tim novcem trebao isplatiti plaće i otpremnine djelatnicima. Supruzi su stradali u nepoznatom logoru.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 664. – KŽZ.

BÜCHLER, Cornel (Bogdanić, Kornel), trgovac i sportski djelatnik (Čepin kraj Osijeka, 22. I. 1891 – logor Jasenovac, krajem 1941. ili poč. 1942). Sin Ladislava, otac → Suzane Đurić. Mačevanje je učio kao student, a na turniru u Bečkom Novom Mjestu 1913. osvojio je prvo mjesto u sablji. U Zagrebu je živio od 1923. Od osnutka mačevalačke sekcije Židovskoga gombalačkoga i športskog društva Makabi u Zagrebu 1926, bio je njezin pročelnik i potpredsjednik te član Mačevalačkoga saveza Jugoslavije i Hrvatskoga mačevalačkoga saveza. U međuratnom razdoblju bio je zastupnik mlinova i suvlasnik poduzeća »Veležitar«, za prodaju brašna i žita, trgovačkoga društva braće Büchler sa sjedištem u Ilici u Zagrebu. God. 1938. istupio je iz Makabija te promijenio ime i prezime u Kornel Bogdanić. Po uspostavi NDH morao se s obitelji iseliti iz stana u Solovljevoj ul. te preseliti u Maksimirsku ul. u stan što mu ga je dodijelio stanarinski ured. Krajem 1941. ili poč. 1942. bio je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je vjerojatno ubrzo stradao, jer mu je jedini paket iz ŽOZ poslan 7. XI. 1941.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 664. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27483. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Radović: Istaknuti Makabejci. Bilten ŽOZ, 1989, 11; 1990, 13.

BÜCHLER, Darko, inženjer elektrotehnike (Sisak, 4. VI. 1957). Sin Zvonkov. Bio je aktivan u omladinskim žid. društvima. Radio kao inženjer u zagrebačkoj podružnici poduzeća »Iskra« iz Kranja 1980-ih, a 1990-ih u industriji »Pliva«.

BÜCHLER, Dragan (Dragutin), pravnik (?, 1906 – logor Jasenovac, 1941). Stekao je doktorat prava 1930. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a 1931. upisan je u Imenik odvjetničkih pripravnika u Zagrebu. Bio je vježbenik kod V. Ferića i S. Šika, u međuratnom razdoblju odvjetnik u Zagrebu s uredom u Draškovićevoj ul. Po uspostavi NDH, sa suprugom Blankom rođ. Brodman-Brodarić i s kćeri Dinom, preuzeo je žid. znak, potom je uhićen i zatvoren u Kerestincu te prebačen u jasenovački logor Bročice. Iz ŽOZ su mu poslani paketi 5. XI. 1941. i 5. I. 1942, ali vjerojatno poč. 1942. više nije bio živ. Supruga Blanka i kći Dina deportirane su u logor Loborgrad, odakle je Blanka deportirana u Auschwitz, a Dina izvučena iz logora i spašena zahvaljujući Gini Beritić i njezinu sinu Tihomilu, koji su proglašeni Pravednicima među narodima.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 664. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 35(1929) 21. – Pravni fakultet u Zagrebu 1796–1996. Zagreb 1996. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BÜCHLER, Ervin, strojarski inženjer (Zalaber, Mađarska, 13. XII. 1903 – ?). Sin Samuelov. God. 1904. s obitelji doselio iz Mađarske u Karlovac. U međuratnom razdoblju zaposlen je u Zagrebu pri Ujedinjenom osiguranju d. d. Po uspostavi NDH dobio je otkaz, izbjegao u Split, a nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, pristupio partizanima kao borac u Mosorskom odredu. Poslije rata upravitelj je brodogradilišta u Veloj Luci. – Brat Đuro, inženjer i žid. aktivist (Karlovac, 1907 – Rakov Potok, 1941). Bio je žid. omladinski rukovoditelj 1930-ih. Po uspostavi NDH uhićen je i strijeljan u Rakovu Potoku kraj Zagreba.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 662.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BÜCHLER, Eugen, gospodarstvenik i sportski djelatnik (Čakovec, 29. I. 1902 – Zagreb, 11. X. 1978). Sin Gavre i Anđele rođ. Gross. U Čakovcu je 1921. završio Trgovačku akademiju. Tih se godina preselio u Zagreb, gdje se 1925. oženio Vjekoslavom rođ. Malus. God. 1936. otvorio je u vlastitom stanu u Zagrebu šahovski dom Amaterskoga šahovskoga kluba. Nakon osnutka NDH s majkom je preuzeo žid. znak te na nepoznati način preživio rat u Zagrebu. Bio je osnivač šahovskih klubova »Akademičar« i »Mladost«, u kojima je aktivno igrao sve do 1960. i bio glavni pokretač svih aktivnosti. God. 1945. osnovao je Šahovsku centralu (poslije preimenovanu u Šahovsku nakladu) u kojoj je ponovno počeo izlaziti Šahovski glasnik, pokrenut 1925.

IZV.: KŽZ.

LIT.: Jevrejski pregled, 30(1979) 1/2.