FÜRST, Šandor, poduzetnik (Sisak, 9. VI. 1894 – ?Auschwitz, 1943). Sin Mavrov. S bratom Robertom 1924–36. bio je suvlasnik poduzeća »Papieros«, veletrgovine papira i pisaćega pribora, koje je 1936. prodao Miroslavu Blochu te s bratom i tri njem. partnera osnovao tvornicu »Koh-i-noor« olovaka »L.&C. Hardtmuth« u Zagrebu, čiji je bio direktor s ulogom 1 500 000 din. Po uspostavi NDH, u lipnju 1941, bio je prisiljen istupiti iz poduzeća te je bio izbačen iz stana u Križanićevoj ul., gdje je živio sa suprugom Marijom rođ. Schön i kćeri Ljerkom pa se odselio u Garićgradsku ul. Obitelj je preuzela žid. znak. Odboru za žid. podavanja u svibnju 1941. predao je zlatninu vrijednu 38 200 din. Ubrzo je bio uhićen i deportiran u jasenovački logor Bročice, gdje su mu bili poslani paketi 7. i 14. XI. 1941. U neko je doba pušten iz Jasenovca te u travnju 1943. prebačen u Psihijatrijsku bolnicu (danas Klinika za psihijatriju) Vrapče, no otamo je, čini se, odveden u svibnju 1943, otad mu se gubi trag. Supruga i kći deportirane su u kolovozu 1942. u nepoznati logor. – Brat Robert, poduzetnik (Lekenik, 1883 – logor Jasenovac, 1941). S bratom je bio suvlasnik poduzeća »Papieros« i tvornice olovaka u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Minom (Lekenik, 1891 – logor Jasenovac, 1942) preuzeo je žid. znak te u lipnju 1941. bio uhićen i deportiran u jasenovački logor Bročice. Iako mu je 7. XI. 1941. bio poslan paket, iz logora se nikad nije javio. Supruga je također stradala u logoru Jasenovac.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 671. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ. – Popis žrtava.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FÜRTH, Desider, poduzetnik (Nové Zámky, Slovačka, 1881 – ?). Doselio se iz Budimpešte 1922. u Zagreb, gdje je isprva bio direktor tvornice umjetnih gnojiva, a potom prokurist poduzeća »Shell Oil Company«. Po uspostavi NDH sa suprugom Margitom rođ. Stern (Budimpešta, 1896 – ?) te kćeri Leom (Zagreb, 1927) bio je privremeno zaštićen kao mađ. državljanin te je radio u tvornici »Ing. Viktor Schön i brat«. Na sugestiju ustaškoga povjerenika u tvornici, koji je bio obaviješten o nadolazećim deportacijama, obitelj je u lipnju 1942. pobjegla iz Zagreba. Preko Varaždina i Čakovca stigli su u Budimpeštu, gdje su 1944. supružnici bili smješteni u geto, dok je kći bila poslana prema Austriji radi deportacije u Auschwitz, što je izbjegla zbog pomanjkanja vagona. Od strijeljanja ih je spasio ulaz Crvene armije u Budimpeštu krajem prosinca. Supruga je stradala u posljednjim deportacijama, a on se s kćeri 25. V. 1945. vratio u Zagreb, gdje je nastavio raditi u tvornici »Ing. Viktor Schön i brat«.

IZV.: Podaci o ulazniku L. Kriesbacher rođ. Fürth.

FUSSMANN, Izidor, obrtnik (Bardejov, Slovačka, 22. VI. 1887 – Zagreb, 12. I. 1947). Sin Jakobov. U Hrvatsku se doselio 1913. iz Poprada u Slovačkoj, a zavičajnost je stekao u Zagrebu. Po osnutku NDH u prijavi imovine naveo je urarski i zlatarski obrt i trgovinu u Krajiškoj ul., koji zbog njegove bolesti nije mogao započeti s radom. Sa suprugom Minkom rođ. Kohn i kćeri Ivanom (Zagreb, 1920 – ?) preuzeo je žid. znak. Supruzi su preživjeli II. svj. rat, a vjerojatno i kći, koja je ubrzo nakon masovnih deportacija 14. V. 1941. iz ŽOZ dobila potvrdu da je neudana te da može nesmetano stupiti u brak.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 671. – JIM, ŽOZ, reg. br. 5382, sign. K-65-3-1/1-34. – KŽZ.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

GABAI, Domino (Tobi, Thobi), liječnik (Split, XVII. st.). U prvoj pol. XVII. st. bio je konzul splitske trgovačke skele. Splitski knez Antonije Lipomano 1628. istaknuo ga je i preporučio generalnomu providuru Alvisu Zorziju kao sposobna liječnika i kirurga. Ne može se utvrditi u kakvom je srodstvu bio sa → S. Thobijem.

IZV.: DAZD, Spisi gen. prov. Alvisa Zorzija, sv. I, list 204.

LIT.: D. Kečkemet: Židovi u povijesti Splita. Split 1971.

GAON, Avram, pedagog (? – ?). U međuratnom razdoblju živio je u Osijeku i predavao na tamošnjoj gimnaziji. U listopadu 1941. vodio je napredni srednjoškolski tečaj u ŽOO. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28546.

GAON, Cezar Sadik, gospodarstvenik (Višegrad, BiH, 25. VIII. 1888 – ?, Kanada, ?). Sin Davidov. Po završetku studija u Beču, radio je u trg. poduzeću Alberta Matznera. Nakon dolaska u Zagreb s bratom Albertom osnovao je 1924. tvornicu trikotaže i pletene robe »C. D. Gaon« sa sjedištem u Tuškanovoj ul. i pogonima na Zavrtnici. God. 1931. posjedovao je i veletrgovinu na Jelačićevu trgu te u Jurišićevoj ul. Bio je potpredsjednik udruženja tekstilaca, a za svoj prinos razvoju jugoslav. industrije i gospodarstva bio je 1940. s bratom Albertom odlikovan Ordenom Jugoslovenske krune III. stupnja, što je bila rijetkost među Židovima. Bio je aktivan u društvenom životu zagrebačke žid. zajednice. U međuratnom razdoblju bio je predsj. sefardske ŽOZ (1928–31. i 1936–41), u razdoblju kad su sefardska i ortodoksna općina bile priključene aškenaskoj ŽO te potpredsjednik Jugoslavenske organizacije cionista-revizionista. Po uspostavi NDH sa suprugom Sofijom rođ. Hiršler, kćeri Lili i sinom Harijem preuzeo je žid. znak, dok mu je vila u Buconjićevoj ul. bila oduzeta. Na nepoznati način preživio je II. svj. rat i iselio se u Kanadu. U dopisu iz Montreala 9. IX. 1946. obavijestio je ŽOZ kako su policijske službe NDH 1941. zaplijenile novac bivše sefardske općine, namijenjen izgradnji sefardske sinagoge, koji je bio uložen u Hipotekarnu banku u Zagrebu. – Brat Albert, gospodarstvenik (Višegrad, BiH, 5. III. 1891 – ?Izrael, ?). Bio je suvlasnik i član uprave tvornice »C. D. Gaon« s bratom Cezarom Sadikom, s kojim je 1940. bio odlikovan Ordenom Jugoslovenske krune III. stupnja. Po uspostavi NDH sa suprugom Grazijom rođ. Levi, sinom Davidom i kćeri Blankom preuzeo je žid. znak. Na nepoznati je način preživio II. svj. rat, kao i sin David koji se iselio u Palestinu. Daljnja sudbina nepoznata. – Brat Isak, trgovac (Višegrad, BiH, 17. VIII. 1896 – ?). U međuratnom razdoblju bio je vlasnik trgovine pletene robe u Jurišićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak. Na nepoznati način preživio je II. svj. rat. Daljnja je sudbina također nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 671. – KŽZ.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba. Zagreb 1931. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

GAON, David, obrtnik i komunistički aktivist (Sarajevo, 7. X. 1910 – Zagreb, X. 1941. ili logor Jasenovac, 1942). Sin Avramov. Bio je u mješovitom braku s Nadom rođ. Ilić. U međuratnom razdoblju bio je optičarski pomoćnik kod optičara Hiršla u Tomićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak. Kao ljevičar i član KPJ, od početka pružanja organizirana otpora radio je u ilegalnoj tehnici CK KPH u Zagrebu do listopada 1941. kad je bio uhićen, mučen i vjerojatno ubijen u zagrebačkoj policiji. Prema drugom izvoru deportiran je u logor Jasenovac, gdje je stradao 1942.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 671

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

GAON, Jakob (Jaša), epidemiolog (Travnik, BiH, 11. VII. 1914 – Zagreb, 18. XI. 1995). Sin Avramov. Medicinski fakultet završio je 1939. u Beogradu, gdje se isticao u žid. omladinskoj organizaciji. II. svj. rat proveo je u njem. zarobljeništvu u logoru u Ravensbrücku, posebno pomažući sovjetskim zarobljenicima za što je dobio odlikovanje SSSR. Epidemiologiju je specijalizirao u Sarajevu i Beogradu 1946–49. Usavršavao se 1950, 1954. i 1962. u Švicarskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i SAD, a 1963. doktorirao je tezom Problem rezervoara infekcije klasičnog pjegavca u interepidemijskom periodu. Od 1964. redoviti je profesor Katedre za epidemiologiju sarajevskoga Medicinskoga fakulteta i voditelj Instituta za epidemiologiju. Od 1967. bio je predsj. Zdravstvene službe BIH, osobito se istaknuo u suzbijanju epidemije velikih boginja 1970-ih. Objavio je mnogobrojne radove, udžbenike i monografije iz područja epidemiologije i infektologije. Bio je dopisni član ANUBiH od 1967, redovni od 1973. te član Society of Medicine i International Epidemiological Association. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja, među ostalim, Ordena bratstva i jedinstva sa srebrnim vijencem. Aktivan je u ŽO u Sarajevu, a za rata u BiH sa suprugom Martom bio je primoran iseliti se iz Sarajeva u Dom »Lavoslav Schwarz« u Zagrebu, gdje se uključio u rad Sveučilišta i nastavio djelovati u ŽOZ. U izdanju ANUBiH objavljen je Zbornik u čast akademika Jakoba Gaona (Sarajevo 1992).

DJELA: (izbor): Metodološko uputstvo za eradikciju endemskih žarišta trbušnog tifusa, paratifusa i dizenterije u SR BiH i mjere koje treba poduzeti kod pojave trovanja hranom. Sarajevo 1966. – Metodološko uputstvo za sprečavanje, suzbijanje i liječenje virusnog hepatitisa. Sarajevo 1966. – Zarazna žutica ili infektivni hepatitis. Sarajevo 1966, 1974². – Praktično uputstvo za sprečavanje i suzbijanje kolere (suautor B. Pokrajčić). Sarajevo 1974. – Specijalna epidemiologija akutnih zaraznih bolesti. (suautor) Sarajevo 1982. – Priručnik o sticanju potrebnih znanja o higijeni životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe, kao i o ličnoj higijeni lica koja rade u proizvodnji i prometu životnih namirnica i predmeta opšte upotrebe (suautori M. Tanović i R. Mulić). Sarajevo 1988. – Terenska evaluacija efikasnosti domaće vakcine protiv morbila. Zagreb 1988. – Stanje morbila u Bosni i Hercegovini i strategijski pravci u suzbijanju ove bolesti. Zagreb 1988.

LIT.: Gaon, Jakob. Ko je ko u Jugoslaviji, 1. Beograd 1968. – Gaon, Jakob. Ko je ko u Jugoslaviji. Beograd 1970. – S. Obradov: Gaon, Jakob. Enciklopedija Jugoslavije, 4. Zagreb 1986. – http://webcache.googleusercontent.com/searchq=cache:VxxOrmT7sLcJ:sarajdoktor.blogger.ba/arhiva/2007/02/04/689324+jakob+gaon&cd=2&hl=hr&ct=clnk&gl=hr, pristupljeno 2. IX. 2011. – http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:BM6K-yzjD0sJ:elmundosefarad.wiki dot.com/gaon-jakob-jasa+jakob+gaon&cd=5&hl=hr&ct=clnk&gl=hr, pristupljeno 2. IX. 2011.

GAON, Nada, komunistička aktivistica (Zagreb, 1920 – Zagreb ili logor Stara Gradiška, 1941). Kći Ferdinandova. Kao predratna članica KPJ u Zagrebu, 1939. bila je izabrana za članicu kotarskoga odbora Narodne pomoći. Nakon uspostave NDH nastavila je ilegalno djelovati u Zagrebu. Prema nekim izvorima bila je krajem 1941. uhićena i deportirana u logor Stara Gradiška, gdje je stradala, a prema drugima strijeljana je u Dotršćini.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

GARA, Aleksandar (Šandor), liječnik i žid. aktivist (Drobeta-Turnu Severin, Rumunjska, 8. VI. 1896 – Zagreb, 26. VI. 1961). Sin Armina Grünbauma. Klasičnu gimnaziju završio je u Mađarskoj, gdje se upisao na Medicinski fakultet, a za I. svj. rata bio je mobiliziran u austroug. vojsku. Iz Sombora se 1920. doselio u Zagreb, gdje je nastavio studij na Medicinskom fakultetu, a potom u Beču, gdje je 1924. bio promoviran. Ovlaštenje za obavljanje liječničkog zvanja dobio je 1926. od Liječničke komore u Zagrebu, gdje je oko 1931. imao privatnu liječničku ordinaciju, a jedno je vrijeme radio u ustanovama zdravstvenoga i socijalnoga osiguranja. Kao aktivan član ŽOZ i revizionističkoga pokreta 1935. izabran je u Vijeće ŽOZ. Po vlastitom iskazu iste je god. prešao na evangeličku vjeru, iako se to vjerojatno dogodilo poslije. Po uspostavi NDH sa suprugom Anom rođ. Hoffer (?, o. 1905 – Zagreb, 18. IV. 1982) preuzeo je žid. znak te bio izbačen iz stana i ordinacije u tadašnjoj Radišinoj ul. u Zagrebu. Bio je mobiliziran u domobranstvo i kao liječnik poslan u bolnice u Doboju i Slavonskom Brodu. Održavao je veze s partizanima, prihvaćao ranjene borce te im slao sanitetski materijal. Poč. 1945. iz Slavonskoga Broda prebjegao je u Zagreb, u kojem se krio do kraja II. svj. rata. Do umirovljenja 1960. radio je kao liječnik u službi Državnih željeznica i u Domu zdravlja Medveščak u Zagrebu.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 671. – KŽZ. – Podaci o ulazniku T. Grüner.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – (Nekrolog). Liječnički vjesnik, 84(1962) 9. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.