Kategorija: A

AUSCH, Oskar, gospodarstvenik (Zagreb, 15. V. 1874 – Zagreb, 7. X. 1937). Sin Josefa i Rosalin rođ. Müller. Djelovao je i živio u Popovači. Od 1908. do poč. I. svj. rata bio je županijski zastupnik i jedan od poreznih obveznika s najvišim porezom u tadašnjoj Bjelovarsko-križevačkoj županiji. God. 1910. oženio se Paulom rođ. Deutsch (? – Zagreb, 2. III. 1955), kćeri Wilima, vlasnika ribnjaka u Poljani i kupališta u Lipiku. God. 1914. plaćao je jednu od najviših članarina u ŽOZ. Po uspostavi NDH njegova je udovica, pozivajući se na omiljelost svojega pokojnog supruga među stanovnicima kutinskoga kotara, zatražila arijska prava te predala molbu da se nju i kćer Vandu oslobodi nošenja žid. znaka, no molba je bila odbijena. – Kći Vanda, agronomkinja (Zagreb, 4. II. 1912 – Zagreb, 20. VII. 2004) za uspostave NDH bila je studentica Agronomskoga fakulteta u Zagrebu. U prijavi imovine navela je da je, s majkom, suvlasnica kuće u Tratinskoj ul. u Zagrebu te posjeda u Kutini. – Braća Viktor, suprug → Irme Ausch, Vilim (? – ?) i Vladimir (Vladoje) (? – Zagreb, 23. II. 1937) bili su gospodarstvenici. Vilim je djelovao u Popovači na prijelazu iz XIX. u XX. st. Od 1908. do početka I. svj. rata rata županijski skupštinar i jedan od poreznih obveznika s najvišim porezom u Bjelovarsko-križevačkoj županiji. Vladimir je 1903. uzeo u zakup Erdődyjev veleposjed Moslavina u Popovači te, nakon što je od šuma do željezničke postaje u Kutini izgradio uskotračnu željeznicu, postao jedan od najbogatijih ljudi toga područja; imao je u vlasništvu i dvorac Brezovicu, koji je 1905. prodao zagrebačkomu nadbiskupu. Bio je zastupnik u Bjelovarsko-križevačkoj županijskoj skupštini.

IZV.: DAZ, Matične knjige Židova, Matična knjiga rođenih 1858–1878, 561. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27278. – KŽZ. – ŽOZ, Knjiga umrlih.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – Lj. Dobrovšak: Židovska zajednica u Moslavini i Kutini. Zbornik Moslavine, 7/8(2004–2005).

AUSLÄNDER, Bjanka (Auslender), bibliotekarka i žid. aktivistica (Sarajevo, 10. XII. 1929). Kći Izidora Levija i Flore rođ. Levi. Po uspostavi NDH otac i djed odvedeni su u logor Jasenovac, a ona je s bakom, majkom i sestrom deportirana 1941. u logor u Đakovu. Izvučena je iz logora u akciji spašavanja djece te smještena u obitelj Ele Gutter u Osijeku. Nakon što je slučajno izbjegla deportaciju iz Osijeka jer je kraće vrijeme boravila kod Elinih rođaka u Belišću, u proljeće 1942. prebačena je rodbini u Mostar, konfinirana na Lopudu, potom u logoru Kampor na Rabu. Nakon kapitulacije Italije, u rujnu 1943, priključila se partizanima. Nakon II. svj. rata djelovala je u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, nakratko kao ravnateljica. Bila je predsjednica Bibliotečnoga odbora ŽOZ i jedna od voditeljica knjižnice ŽOZ. – Suprug Drago, agronom (Vinkovci, 4. V. 1929) sin je Mavre i Eve rođ. Deitelbaum. Po uspostavi NDH prekinuo je školovanje, prebjegao u Dubrovnik te bio interniran u Kupare. U lipnju 1943. deportiran je u logor Kampor na Rabu, a po kapitulaciji Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima radeći u pozadini na Baniji. God. 1945–48. u Osijeku je završio gimnaziju i maturirao, 1948. upisao Poljoprivredni fakultet u Zagrebu, na kojem je 1955. diplomirao. Zaposlio se kao agronom i do umirovljenja 1993. radio u Stočarskom selekcijskom centru Hrvatske u Zagrebu. Njihova je kći Vera (Verica) ud. Ujević (Zagreb, 21. XI. 1959) veterinarka. Sa sociologom Tvrtkom Ujevićem, voditeljem knjižnice i arhiva Hrvatske narodne banke, majka je Lorina (Zagreb, 1990) i Dana (Zagreb, 1993).

IZV.: Podaci o ulaznici B. i D. Auslender.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Z. Vasiljević: Sabirni logor Đakovo. Slavonski Brod 1988. – S. Uzelac Schwendemann: Židovski Brod/kulturno-povijesne krhotine, Slavonski Brod 2011.

AUSPITZ, Miroslav, trgovac (Vršac, Srbija, 10. VIII. 1902 – ?). U Zagreb se doselio 1925. iz Vršca te u međuratnom razdoblju u Bednjanskoj ul. posjedovao trgovinu gorivim drvom, ugljenom i koksom »Traversit«. Promet mu je 1940. iznosio 1 500 000 din. Po uspostavi NDH, sa suprugom Evom rođ. Heisler i kćeri Ivankom, preuzeo je žid. znak te prijavio imovinu Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH, u kojoj navodi i vlasništvo kuće u Vrbanićevoj ul. u Zagrebu, sagrađene 1932. Vjerojatno je potom izbjegao iz Zagreba i tako preživio II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 659. – KŽZ. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

AXELRAD, Simon (Akselrad, Šime), poduzetnik i bankar (Stanisław Dolny, Poljska, 12. VII. 1878 – ?). Sin Abrahama i Sare rođ. Berles, brat Davida i Golde (Zlate) ud. Mautner, šurjak → Maksa Mautnera te ujak Ive, Mirka i Dragana Mautnera. U Hrvatsku je došao kao dvogodišnje dijete s majkom 1880, nakon što je njegov otac kao austroug. vojnik 1878. sudjelovao u okupaciji BiH. Obitelj se naselila u Osijeku. U ožujku 1920. postao je poslovni partner svoga šurjaka M. Mautnera u »Mautner banci« i potaknuo preseljenje sjedišta banke iz Gundulićeve u Gajevu ul., u prostorije nekadašnje zgrade Velike kavane na mjestu današnjega hotela »Dubrovnik«. No već iduće god. istupio je iz partnerstva što je znatno oslabilo banku i pridonijelo njezinoj ubrzanoj propasti. Uoči II. svj. rata bio je zastupnik (ravnatelj za regiju) Baselskoga osiguravajućeg društva u Zagrebu. Po uspostavi NDH, sa suprugom Polom i šurjakinjom Ružom, preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Privremeno bio oslobođen nošenja žid. znaka te kao neophodno potreban stručnjak ostao raditi u vlastitom poduzeću, no u lipnju 1942. njegov stan u Vodnikovoj ul. već je bio ispražnjen i ustupljen službenici njem. poslanstva u Zagrebu. Daljnja sudbina nepoznata. – Brat David, gospodarstvenik (Osijek, 28. I. 1884 – Zagreb, 10. XI. 1959). Bio je ovlašteni mešetar Zagrebačke burze od 1919. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak. U prijavi imetka Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH, naveo je cjelogodišnji prihod od pisarne u iznosu od 120 308 din. u 1940, te zajedno sa suprugom suvlasništvo kuće u Borošinoj ul. u Zagrebu, koju su sagradili 1940. za iznos od 1 040 000 din. Kako je supruga Smiljka rođ. Kolar (?, 1905 – Zagreb, 12. X. 1954) bila »arijevka«, bio je zaštićen i preživio je II. svj. rat. Nakon sloma NDH od kraja svibnja 1945. pa sve do ljeta 1947. bio je vještak u Centralnoj gradskoj komisiji za grad Zagreb u sklopu Zemaljske komisije za istraživanje ratnih zločina, odn. stručnjak za pregledavanje poslovnih knjiga i ostalih dokumenata različitih gospodarskih subjekata, koji su poslovali u NDH za II. svj. rata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 659. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 29456. – HDA, ZKRZ CGK, kut. 715, br. 1812/46., 17. IX. 1946. – HDA, ZKRZ-Zh, kut. 349, GU br. 2570/46, 27. IV. 1946. – KŽZ. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: M. Kolar-Dimitrijević: Makso Mautner i osnivanje Zagrebačkog zbora 1909. godine. Novi Omanut, 7(1999) 32/33. – Ista: Mnogostruka djelatnost Maksa Mautnera u gospodarstvu Hrvatske od 1908. do 1941. godine. Acta historico-oeconomica, 26(1999) 25/26. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – M. Grahek Ravančić: Djelovanje Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača na području Zagreba u razdoblju od 1944. do 1947. godine (doktorska disertacija). Zagreb 2011.