ALEKSANDER, Artur Oskar (Alexander), slikar (Zagreb, 20. II. 1876 – Samobor, 16. IV. 1953). Sin → Ljudevita i Ide rođ. Weiss. Klasičnu gimnaziju završio je 1892. u Zagrebu, slikarstvo je studirao na Académie Julian u Parizu (1894–96) te istodobno radio u atelijeru Eugènea Carrièrea i Jamesa McNeila Whistlera; potom u Beču (1898–99) na Akademiji likovnih umjetnosti (Franz Rumpler i Franz von Matsch), gdje je nakon ponovnih boravaka u Parizu (1898–1902) i Zagrebu (1902–04) djelovao i živio od 1905. Od 1897. bio je član i suosnivač Društva hrvatskih umjetnika, a 1912. odlukom hrv. vlade bio je imenovan počasnim profesorom likovne umjetnosti; za I. svj. rata bio je austroug. vojni slikar (odlikovan Redom Franje Josipa I.). God. 1938. nastanio se u Samoboru, gdje je jedva preživio II. svj. rat. Ogorčen postupcima ljudi kojima je u životu pomogao i napadima u novinama, nakon 1945. zaboravljen. – Isprva je djelovao pod utjecajem franc. impresionista, potkraj pariškoga razdoblja prešao na poentilizam, a u Beču se priklonio secesiji. Kao pripadnik Hagenbunda (od 1908) slijedio je razvoj moderne umjetnosti. Istaknuo se izradbom portreta (Émile Zola, 1895; Autoportret, 1896; Sestra Olga, 1912; Engelbert Dolfuss; Vladko Maček; Josip Broz Tito, 1948) i aktova (Nađeno, 1902), slikao je i mrtve prirode, pejzaže te cvijeće, a narudžbe iz cijeloga svijeta omogućile su mu da se i sam bavi skupljanjem umjetnina: samostalne izložbe održane su mu u Beču (1937, retrospektiva) i posmrtno u Zagrebu (1998), skupno – među ostalim – u Budimpešti (1896), Sankt Peterburgu (1899–1900), Parizu (1900, 1905), Beču (1905–06, 1908 –12, 1914–18) i Münchenu (1909). Sastavio je Kratku autobiografiju (1952), koje se rukopis čuva u obitelji. Razočaran suvremenicima, oporučno je zabranio izlaganje svojih djela u hrv. galerijama. Zadovoljštinu je doživio i na osobito uspjeloj i zapaženoj izložbi (130 slika velikoga i manjega formata te crteža) u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu posmrtno 1998.
LIT.: B. Šurina: Aleksander, Artur Oskar. Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. – Ista: Aleksander, Artur Oskar. Enciklopedija hrvatske umjetnosti, 1. Zagreb 1995. – I. Mirnik: Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vremena. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 28(1995). – Isti: Obitelj Alexander ili povijest jedne zagrebačke obitelji u pluskvamperfektu. U: Obitelj. Zagreb 1996. – S. Pintarić: Alexander (katalog izložbe). Zagreb 1998. – T. Maroević: San i krik. Likovna umjetnost Židova iz Hrvatske (katalog izložbe). Zagreb 2000. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004.