ALEKSANDER, Samuel David (Alexander, Dragutin), gospodarstvenik (Zagreb, 13. VII. 1862 – Zagreb, 8. III. 1943). Sin → Jonasa i Roze rođ. Stern. Gimnaziju je polazio u Zagrebu, a Trgovačku akademiju u Grazu. Nakon povratka u domovinu radio je kod oca, koji ga je 1880. postavio za voditelja podružnice trgovine u Sisku. Tamo je 1893. kupio pivovaru i uz nju sagradio tvornicu slada, a 1912. i Zagrebačku dioničku pivovaru i tvornicu slada, u koju je doveo češ. stručnjake te povećao proizvodnju. U Sisku je bio izabran za gradskoga zastupnika. God. 1915. preselio se s obitelji u Zagreb, gdje je osnovao Prvu hrvatsku tvornicu ulja. Do 1929. osnovao je također Ugljenokopno d. d. »Mirna«, građevnu industriju »Zagorka« d. d., sudjelovao u osnivanju Tvornice portlandcementa »Croatia« d. d., tvornice za kemičke proizvode »Danica« d. d. i tvornice za kemičku industriju »Titanit« d. d. Sudjelovao je u radu Zemaljskoga saveza hrvatsko-slavonskih industrijalaca u Zagrebu (od 1904; poslije Zemaljski savez industrijalaca, konačno Udruženje industrijalaca Savske banovine), Trgovačko-obrtničke komore, Centrale industrijskih korporacija u Beogradu i dr. Bio je zaslužan za otvorenje Tehničke visoke škole i Visoke škole za trgovinu i promet u Zagrebu. Za boravka u Sisku poticao je otvaranje gimnazije te bio predsj. Hrvatskoga pjevačkoga društva »Danica« (1895). Bio je među osnivačima Zagrebačke burze (i zamjenik predsjednika), kao i Zagrebačkoga zbora (i zamjenik potpredsjednika) te dugogodišnji predsj. Privredne štampe d. d., predsj. Štedne i predujamne zadruge za grad i kotar Sisak, potpredsj. Štednoga i pripomoćnoga društva te odbornik i član predsjedništva Izraelitske bogoštovne općine u Sisku. U Zagrebu je, među ostalim, od 1928. bio predsj. Hevre Kadiše te 1914–41. član domskoga kuratorija Izraelitske ferijalne kolonije, a 1920-ih djelovao je u Društvu asimilanata »Narodni rad«. Tekstove gospodarske tematike uglavnom objavljivao u periodicima Agramer Tagblatt (1915–18), Hrvatski ekonomista (1918–19), Riječ (1921–22), Bankarstvo (1924–31), Die Drau (1924, 1926–27) i Jugoslavenski Lloyd (1934, 1938). Osim što je 1930-ih posjedovao više zgrada u središtu Zagreba, na Gornjem Prekrižju izgradio je 1937–38. modernističku »Villu Emma«, gdje je obitelj boravila tijekom ljeta. Prozvan je nestorom hrv. industrijalaca, bio je poznat i kao der Gescheite (Pametni). Nakon uspostave NDH preuzeo je žid. znak i oduzeta mu je nepokretna imovina (samo u kontribuciji dao je 1 700 000 din, tj. 2,5% ukupnoga iznosa koji su prikupili zagrebački Židovi). U veljači 1942. zatočen je u zatvoru na Savskoj cesti. Nakon izlaska iz zatvora zbog narušena zdravlja sklonio se u sanatorij Đure Vranešića na Zelengaju, gdje je umro. Njegova supruga Ema (Emma) rođ. Neumann (Varaždin, 13. VIII. 1866 – Johannesburg, Južnoafrička Republika, IV. 1952) i djeca Vera (? – Sisak, 1895), Ivo, → Božidar, → Branko, → Mira ud. Juzbašić, Gizela (Giza) Olga (Sisak, 7. I. 1893 – Nica, Francuska, V. 1978) udana za Mauricea Roubeixa (? – ?, studeni 1941), i → Dragutin Toma u međuvremenu su izbjegli u Italiju.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 658. – KŽZ.
LIT.: 25-godišnjica Zemaljskog saveza industrijalaca 1904–1929. Zagreb 1929. – S. D. Alexander. Zagrebačka smotra 2(1934) 10. – V. Rudolf: Samuel D. Alexander nestor hrvatskih industrijalaca. Zagreb, 5(1937) 8. – I. Malinar: Privredni prvoborac. Jugoslavenski Lloyd, 29(1937) 157. – M. Despot: Aleksander, Samuel D. (Alexander). Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. – I. Mirnik: Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vremena. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 28(1995). – Isti: Obitelj Alexander ili povijest jedne zagrebačke obitelji u pluskvamperfektu. U: Obitelj. Zagreb 1996. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – B. Zakošek: Obitelj Aleksander. Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 42/43(2001–2002). – Isti: Irina u obitelji Aleksander. U: I. Aleksander-Kunjina: Svi životi jedne ljubavi. Zagreb 2003. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – Đ. Zorko i J. Jagačić-Borić: Aleksander, Samuel David. Sisački biografski leksikon. Sisak 2006.