ALEKSANDER, Šandor (Alexander), gospodarstvenik i dobrotvor (Zagreb, 6. IV. 1866 – Beograd, 17. XII. 1929). Sin → Jonasa i Roze rođ. Stern. U rodnom gradu polazio je gimnaziju, a potom radio u poslovnici paromlina te u očevoj veletrgovini žitom. Kao član uprave ili krupni dioničar djelovao je u vodstvu mnogih zagrebačkih trg. društava, primjerice Prve hrvatske tvornice strojeva i ljevaonice željeza, Banke za trgovinu, obrt i industriju, Hrvatske vjeresijske banke, Hrvatske trgovačke banke i Hotela »Palace«. Od 1905. do 1910. bio gradski zastupnik; kao odgovor na kritike koje je dobivao odgovorio je 1910. letkom Vaše gospodstvo! Bio je doživotni počasni predsj. Saveza trgovaca Hrvatske i Slavonije, Društva za promet stranaca, Zagrebačkoga zbora i Centralne akademske menze. Trajne zasluge stekao je na socijalnom planu. Bio je potpredsjednik i predsjednik (od 1892) te doživotni počasni predsjednik (od 1910) Hrvatskoga trgovačkoga društva »Merkur« te suosnivač i prvi blagajnik Društva za prehranu siromašne školske mladeži pučkih škola grada Zagreba. Također je bio djelatan u Hrvatskom akademskom društvu za podupiranje ubogih sveučilišnih građana, a za I. svj. rata organizirao je (većim dijelom kao predsjednik snosio troškove) Odbor za potpomaganje nezaposlenih i invalidnih namještenika trgovačko-industrijalnih struka i novčanih zavoda te ujesen 1914. pripomoćnu kuhinju za obitelji onih čiji su članovi bili na bojištu. Isprva se nalazila u razizemlju zagrebačkoga Umjetničkog paviljona, a kad je prerasla u dobrotvorno društvo »Prehrana« darovao joj je tzv. Kukovićevu kuću u današnjoj zagrebačkoj Hebrangovoj ul. Bio je i predsj. zagrebačke Hevre Kadiše 1913–28 (potom doživotni počasni predsjednik), a 1920-ih djelovao je u Društvu asimilanata »Narodni rad«. God. 1918. dodijeljeno mu je plemstvo s predikatom »Sesvetski«. U sjećanju suvremenika ostao je upamćen kao najpoznatiji predstavnik obitelji Aleksander, zvan i der Berühmte (Znameniti). Umro je iznenada, za kraćega boravka u Beogradu. Pokopan je u arkadama zagrebačkoga Mirogoja s velikim počastima. Njemu u spomen 1934. nazvane su stube u Zagrebu koje s Dežmanova prolaza vode na Rokov perivoj; poprsje koje je stajalo u jednoj od niša tzv. Kukovićeve kuće uklonjeno je nakon 1945.
IZV.: JIM, Zapisnik sjednice predstojništva Hevra Kadiše u Zagrebu, 22. XII. 1929. i 9. III. 1930.
LIT.: Djelovanje predsjednika Šandora A. Alexandera. Hrvatski trgovački list, 5(1904) 14. – Šandor A. Aleksander, 1866–1916. Ibid., 16(1916) 6. – Markantne ličnosti u životu Trgovačke i obrtne komore u Zagrebu. Narodno bogatstvo, 5(1927) 13/17. – (Nekrolozi): Jutarnji list, 18(1929) 6422; Morgenblatt, 44(1929) 347; Novosti, 23(1929) 352; Trgovačke novine, 6(1929) 31; Privreda, 5(1930) 1; Privredna revija, 6(1930) 1. – J. Kraus: Šandor Alexander wie er wirklich war. Morgenblatt, 44(1929) 352. – M. Despot: Aleksander, Šandor A. (Alexander). Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. – I. Mirnik: Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vremena. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 28(1995). – Isti: Obitelj Alexander ili povijest jedne zagrebačke obitelji u pluskvamperfektu. U: Obitelj. Zagreb 1996. – M. Kolar-Dimitrijević: Židovi u gospodarstvu sjeverne Hrvatske od 1873. do 1941. godine. U: Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb 1998. – B. Zakošek: Obitelj Aleksander. Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 42/43(2001–2002). – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004.