ALEKSANDER, Erik (Alexander; Erich, Franjo, Waldemar), pedagog, publicist i sportaš (Zagreb, 21. III. 1868 – Zagreb, 23. IV. 1945). Sin → Ljudevita i Leonore rođ. Weiss, brat → Viktorov. Gimnaziju završio 1887. u Zagrebu, a tehniku (kemiju) je studirao na Tehničkoj visokoj školi u Beču te Ludwigovu sveučilištu u Giessenu, gdje je i doktorirao. God. 1900. filozofiju je doktorirao u Budimpešti. Od 1892. suplent, a potom učitelj i profesor na trg. školama u Bihaću i Sarajevu te na gimnaziji u Banjoj Luci. God. 1910–20. na sarajevskoj realnoj gimnaziji predavao prirodne i tehničke predmete te, među prvima u BiH, tjelovježbu. Vrativši se 1920. u Zagreb, bio je ravnatelj Obrtne škole (1922, 1928) te Tehničke srednje škole (1923–27, 1929–33). Pisao je o rudarstvu i proizvodnji željeza u BiH, novostima u kemiji i ispitivanju namirnica (Školski vjesnik 1894, Tehnički list 1926). Sudjelovao je u radu Zagrebačkoga zbora i Društva inženjera i tehničara, bio predsj. više ispitnih komisija u BiH i Hrvatskoj te istaknuti član više društava (Hrvatski glazbeni zavod, Sveta Cecilija, Crveni križ, Napredak, Filharmonija, Društvo inžinira i arhitekata i dr.). Među prvima u Zagrebu posjedovao bicikl, kojim je putovao do Trsta (1887) i Venecije (1890) te bio ovjekovječen na poznatoj fotografiji braće Varga (1887). Nakon uspostave NDH nije izlazio iz kuće. Iako je 1891. prešao na katoličanstvo (bio u braku s Katarinom rođ. Kolar) bio je dužan prijaviti imovinu Ministarstvu narodnoga gospodarstva, no zauzimanjem Ademage Mešića dobio je arijska prava za sebe i potomke.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 667.
LIT.: Zagreb 1900. Zagreb 1974. – I. Mirnik: Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vremena. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, 28(1995). – Isti: Obitelj Alexander ili povijest jedne zagrebačke obitelji u pluskvamperfektu. U: Obitelj. Zagreb 1996. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004.