Kategorija: K

KRAUS, Miljenko, liječnik (Zagvozd, 1901 – Zagreb, 30. X. 1977). Gimnaziju je pohađao u Splitu, medicinu je započeo studirati u Grazu, a diplomirao na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1926/27. Zaposlio se 1929. kao ambulantni liječnik u Okružnom uredu za osiguranje radnika u Zagrebu. Član je KPJ od 1919. Po uspostavi NDH izgubio je namještenje. God. 1947. postao je prvi povjerenik Povjereništva za narodno zdravlje i socijalnu zaštitu grada Zagreba, a 1957. vratio se u Republički zavod za socijalno osiguranje u Mihanovićevoj ul. u Zagrebu. Utemeljio je u nas novu liječničku djelatnost – ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, te kao pionir prvi počeo sastavljati izvještaje o osobama s invaliditetom u Hrvatskoj. Također se bavio planinarstvom.

LIT.: F. Špicer: (Nekrolog). Liječnički vjesnik, 100(1978) 2.

KRAUS, Nela, obrtnica (Đakovo, 13. IV. 1886 – ?). Kći Julija Mahlera. Od 1926. bila je vlasnica modnoga salona u Jurišićevoj ul. u Zagrebu i članica Saveza hrvatskih obrtnika. Bila je udana za Ferdinanda Krausa, koji je umro 1917. za I. svj. rata u Petrovaradinu kao vojnik austroug. vojske.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KRAUS, Ognjen, urolog i žid. aktivist (Zagreb, 4. X. 1945). Sin → Ive i Herme rođ. Delpin. Brat slikarice → Žive. Klasičnu je gimnaziju završio 1964. u Zagrebu. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1971, a 1972. zaposlio se na Klinici za urologiju KB »Dr. Mladen Stojanović« (danas KBC »Sestre milosrdnice«). Od 1977. bio je voditelj Odsjeka dječje urologije, od 1986. intenzivne skrbi, a od 1992. Odjela za operativnu urologiju. Od 1979. do 1990. bio je zamjenik predstojnika Klinike, 1989. postao je primarijus, a od 2000. predstojnik je Klinike za urologiju KBC »Sestara milosrdnica«. Bavi se rekonstrukcijskom kirurgijom, radikalnim operativnim zahvatima iz urološke onkologije i kirurgijom uretre, a uža mu je specijalnost dječja urologija. Poslijediplomski je studij završio 1976, stekavši zvanje magistra biomedicinskih znanosti, a 1981. doktora medicinskih znanosti. Habilitirao je 1985. i postao docent Medicinskoga fakulteta, a 1993. izvanredni profesor. Od 1974. sudjelovao je u nastavi Medicinskoga fakulteta na vježbama i predavanjima, od 1983. u poslijediplomskim studijima te u nastavi o urologiji, ginekološkoj urologiji i onkologiji. Usavršavao se u Londonu, Parizu, Hradec Králové i Budimpešti. Objavio je stotinjak znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima te je sudjelovao u nizu znanstvenih skupova u državi i inozemstvu. Djeluje u više hrvatskih i eur. strukovnih udruženja. God. 2001. dobio je Plaketu grada Zagreba kao liječnik i humanist. Od 1993. predsj. je ŽOZ, od 1995. predsj. Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, a 1994–99. bio je član Izvršnoga odbora Vijeća židovskih općina Europe. Težišta su njegova programa materijalno osamostaljenje ŽOZ, homogenizacija žid. zajednice u Hrvatskoj, socijalno-humanitarni i kult. rad, napose prezentacija baštine, te izgradnja sinagoge i kult. centra na mjestu stare sinagoge u Praškoj ul.

IZV.: Osobni podaci ulaznika.

LIT.: Kraus, Ognjen: Tko je tko u hrvatskoj medicini. Zagreb 1994. – http://elmundosefarad.wikidot.com/ognjen-kraus-zivot-dan-medicini-i-zidovskoj-tradiciji, pristupljeno 22. VII. 2011.

KRAUS, Oton, liječnik (Požega, 22. VI. 1898 – Bjelovar, 4. VI. 1971). Sin Hinkov. Sa suprugom Vesnom rođ. Gršković otac je → Melite. Medicinski fakultet završio je u Beču 1922. Od 1938. službovao je kao općinski liječnik u Mrkoplju, a za »vrijeme službovanja nije se isticao protiv hrvatske narodne stvari« kako tvrdi službeni izvor iz vremena NDH. Od jeseni 1941. slao je sanitetski materijal i lijekove partizanima te potajno liječio ranjene i bolesne. Pristupio je partizanima u siječnju 1942. te djelovao kao član NOO Mrkopalj i organizator bolnice u Drežnici. U izvještaju oružništva NDH iz lipnja/srpnja 1942. tvrdi se da se »jedan dotur Židov nalazi u Drežnici, u partizanskoj bolnici, jako sposoban«. Potom je postavljen za voditelja bolnice 5. operativne zone na Javornici i partizanske bolnice u Grumu u Italiji. Također je djelovao kao referent saniteta voj. područja Žumberak i voditelj voj. bolnice u Mladenovcu. Imao je čin sanitetskoga majora. Dobitnik je Partizanske spomenice 1941. i Ordena za hrabrost. Nakon II. svj. rata ravnatelj je lječilišta u Daruvaru, a potom je službovao u Zavidovićima. Od 1951–58. ravnatelj je bjelovarskoga Doma zdravlja. U TV seriji Kapelski krijesovi u liku dr. Bittea (Vanja Drach) opisuje se njegovo djelovanje u Drežnici.

IZV.: HDA, MUP NDH, br. 223, kut. 24, Predsjednički ured, br. 10312, god. 1941. – HDA, Oružničke pukovnije NDH, kut. 3, j. s. 960/1941. – Podaci o ulazniku M. Kraus.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

KRAUS, Oton (Krušić), strojarski inženjer (Požega, 6. V. 1908 – ?). Sin Julijev. U nepoznato doba promijenio je prvotno prezime u Krušić. Prije II. svj. rata bio je pripravnik kod Inženjerske komore u Zagrebu i vlasnik tehničke poslovnice za trgovinu strojevima, aparatima te tehničkim potrepštinama sa sjedištem u Draškovićevoj ul., a posebno se bavio toplinskom tehnikom. Imao je tehničko zastupstvo poduzeća Industria Nazionale Cavi Elettrici S. A. Torino i Società Generale per l’Industria della Magnesia iz Milana. Po uspostavi NDH, u lipnju 1941, prešao je na katoličanstvo te mu je izdana dozvola za nenošenje žid. znaka do 15. VI, a sred. srpnja dozvola mu nije bila produžena. Čini se da je u to doba izbjegao u Torino.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27271. – NAZ, skupina NDS 6062/1941. – Popis žrtava.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KRAUS, Rudolf, žid. aktivist (? – ?). Prvi je poslijeratni predsj. ŽO u Splitu.

LIT.: D. Kečkemet: Židovi u povijesti Splita. Split 1971.

KRAUS, Samuel (?, 1884 – ?). God. 1938. spominje se kao vjerski službenik u ŽO u Požegi.

KRAUS, Sigismund, publicist (Sarajevo, 1910 – Zagreb, 9. VII. 1941). Djelovao je kao bankovni službenik. Član je KPJ od 1934. Surađivao je u nizu legalnih i ilegalnih novina, tjednika i polumjesečnika, koji su u Zagrebu izlazili od 1934. do 1940, i time se pridružio plejadi intelektualaca marksista, književnika i istaknutih polit. radnika koja je djelovala u uredništvima tih glasila. Vodio je partijsku tehniku Mjesnoga komiteta Zagreba. Uhićen je 1937. i osuđen na dvije godine robije. Po povratku sa izdržane kazne, nije dugo ostao na slobodi. Uhićen je poč. svibnja 1941. i otpremljen u logor Kerestinec, u kojem je bio zatočen zajedno sa 79 zagrebačkih Židova. Strijeljan je na istočnom rubu šume Maksimir (Dotršćini) u prvoj skupini talaca u Zagrebu u NDH zajedno s Božidarom Adžijom, Maksimilijanom Pricom i Otokarom Keršovanijem.

LIT.: M. Iveković: Hrvatska Lijeva inteligencija 1918–1945, 1. Zagreb 1970. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – I. Jelić: Tragedija u Kerestincu. Zagreb 1986. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – N. Lengel-Krizman: Židovski zatočenici logora Kerestinec. Novi Omanut, 9(2001) 47/48. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – Z. Levental: Jevreji u naprednom studentskom pokretu na zagrebačkom univerzitetu. Jevrejski pregled, 12(1961) 9/10.

KRAUS, Vjekoslav (Ljudevit), službenik (Osijek, 22. IV. 1881 – ?). Djelovao je kao državni činovnik i vladin perovođa. Bio je član Nadzornoga odbora i dioničar »Aluminium« d. d. u Zagrebu. Za uspostave NDH bio je u mirovini. Supruga, katolkinja, Magda rođ. Puck umrla je 16. II. 1941. Imao je sina Janka (?, 1921). Moguće da je brat industrijalca → Ivana Rikarda.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

KRAUS, Vladimir, žid. aktivist (Đakovo, 1904 – ?). Na svojemu je posjedu organizirao privatnu hahšaru, s namjerom prenošenja iskustva u Palestinu. Želja mu se ostvarila nakon što se uselio u Izrael 1948. Živio je u Rišponu, gdje se osim poljoprivredom, bavio prihvatom doseljenika.