FERIĆ, Leo (Lav), pravnik, političar i žid. aktivist (Požega, 6. X. 1883 – Sisak, 14. III. 1934). U braku s Helenom rođ. Grossman, otac je Zdenka (Sisak, 23. VIII. 1916 – ?). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Požegi, a diplomirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. God. 1912. otvorio je odvjetnički ured u Sisku. Nakon I. svj. rata bio je aktivan u Demokratskoj stranci te je 1919. sudjelovao u osnivanju ogranka te stranke za grad i kotar Sisak i bio u stranačkom odjelu za financije. God. 1920. ušao je u Gradsko zastupstvo na listi Demokratske stranke, a 1925. na listi Samostalne demokratske stranke. Zastupao je ŽO u Sisku 1922. i 1923. u sporu oko proširenja žid. groblja, koje je bilo odobreno na sjednici Gradskoga poglavarstva 13. VII. 1923. God. 1925. sudjelovao je u radu povjerenstva za pripremu izbora za Gradsku skupštinu, na kojima je na listi Samostalne demokratske stranke izabran za gradskoga zastupnika 1925. i tu je dužnost obnašao do smrti. Iste je god. ušao u Prosvjetni odbor Državne realne gimnazije u Sisku s ciljem unapređenje školstva. Također je bio član Upravno-gospodarskoga odbora, Školskoga odbora, te Karnosnoga (pravnog) odbora u Gradskom poglavarstvu. God. 1928. bio je član Upravnoga odbora Gimnazijskoga potpornoga društva, osnovanog radi pomaganja siromašnim učenicima, te odbora Gradskoga poglavarstva za izgradnju sisačke gimnazije. Od 1931. bio je predsj. ŽO u Sisku. U braku s Helenom rođ. Grossman, otac je Zdenka (Sisak, 23. VIII. 1916 – ?).

IZV.: Matični ured u Sisku, Matica umrlih Židovske općine u Sisku.

LIT.: Sisački glas, 6(1919) 18; 10(1923) 30; 12(1925) 19; br. 39; br. 41; br. 44; br. 45; 15(1928) 6; 18. – Židov, 18(1934) 11. – Zbornik građe za povijest radničkog pokreta i KPJ 1919.–1920. Sisak 1970.

FERMI, Abraham, trgovac (? – ?Dubrovnik, nakon 1769). Potomak obitelji, koja je stanovala u dubrovačkom getu. Godine 1756. i 1769. bio je glava obitelji s četiri člana. Naslijedio ga je član obitelji Imanuel (Memo). Ostao je kao posljednji predstavnik obitelji u Dubrovniku jer su se preostali članovi iselili u Anconu.

LIT.: V. Miović: Židovski geto u Dubrovačkoj Republici (1546–1808). Zagreb–Dubrovnik 2005.

FERRER, Joseph (Farer; Josef, Bonaventura), trgovac (?Trani, Italija, potkraj XIV. ili poč. XV. st. – Dubrovnik, XV. st.). Podrijetlom iz Katalonije. Došao je u Dubrovnik, napustivši obitelj, zbog čega ga je u grad došao potražiti njegov punac Astruk Jakobov zvan Bonaventura. God. 1421. Dubrovnik mu je kao prvom Židovu priznao status privremenoga stanovnika (habitator).

IZV.: DAD, Preslika dokumenta u Muzeju Židovske općine Dubrovnik.

LIT.: J. Tadić: Jevreji u Dubrovniku do polovine XVII stoljeća. Sarajevo 1937. – V. Miović: Židovski geto u Dubrovačkoj Republici (1546–1808). Zagreb–Dubrovnik 2005.

FETTMAN, Bela, obrtnik (Pančevo, Srbija, 7. XII. 1887 – logor Jasenovac, ?22. IV. 1945). Sin Emanuelov. Doselio se 1925. iz Pančeva u Zagreb, gdje je 1930-ih u Masarykovoj ul. imao obrt za izradu i popravak kišobrana »Bela Fettman« godišnjim prometom većim od 1 000 000 din. Po osnutku NDH, sa suprugom Ilonkom rođ. Klein, djecom Gretom i Ivicom, preuzeo je žid. znak. Uhićen je i deportiran u jasenovački logor Bročice, gdje je radio u logorskom skladištu, a iz ŽOZ tijekom godina bila su mu poslana 64 paketa. Posljednji se put javio 23. III. 1945, a zadnji mu je paket poslan 14. IV. Stradao je ili u masovnim likvidacijama zatočenika potkraj rata ili u proboju logora 22. IV. 1945. Supruga i kći stradale su u nepoznatom logoru, a sin je na nepoznat način preživio i iselio u Palestinu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 668. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FEUER, Đuro, obrtnik (Senta, Srbija, 29. XI. 1901 – ?). Doselio se 1920. iz Sente u Osijek, gdje je od 1934. bio vlasnik veće krznarske radnje u Županijskoj ul. Poslovne je partnere imao u Leipzigu i Londonu, a mušterije su mu bili mnogi osječki uglednici, kao i grofovi Eltz iz Vukovara. Po uspostavi NDH u prijavi imovine naveo da je u obrt uložio 1 314 950 din. vlastita kapitala te da je 1940. ostvario promet od 1 345 000 din. Sa suprugom Luci rođ. Büchler prebjegao je u Hrvatsko primorje te je bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu, a nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. prebacio se na oslobođeni teritorij i preživio II. svj. rat.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 630.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FEUEREISEN-JELINEK, Nada, službenica (Zagreb, 19. IX. 1903 – Carate Brianza kraj Milana, Italija, 19. VI. 1993). Kći Julija Müllera i Mile. Bila je u braku sa službenikom Adolfom Feuereisenom (Cisna, Poljska, 1. X. 1895 – logor Jasenovac, 1945), sinom Ljudevita, koji je stekao zavičajnost u Cerniku te u međuratnom razdoblju radio u dioničkom društvu za eksploataciju drva u Zagrebu. Po uspostavi NDH sa suprugom Nadom i sinom Stanislavom (?, 1936) preuzeo je žid. znak i 19. V. 1941. Odboru za podavanja Židova predao zlatninu i gotovinu vrijednu 11 250 din., a 9. VII. 1941. uhićen je s obitelji, odveden u Gospić, a potom na Pag te u logor Jasenovac. Iako mu je iz ŽOZ poslan samo jedan paket 14. XI. 1941, preživio je do potkraj rata radeći stručne poslove u logoru. N. je sa sinom iz Gospića u skupini od 175 žena i djece preko Karlobaga otpremljena u logor Metajnu, a zatim u logor Slana na Pagu. Krajem kolovoza 1941. vraćena je u zatvor u Gospiću te preko Zagreba odvedena u logor Kruščicu, a u listopadu 1941. u logor Loborgrad, gdje joj je umro sin. U kolovozu 1942. puštena je iz transporta za Auschwitz kao tal. državljanka zavičajna u Cerniku Primorskom, Čavle, koji je u ono doba bio pod tal. okupacijom. S tal. dokumentima stigla je na Sušak, odande u Bari, gdje je 8. IX. 1944. kao svjedokinja o logorima Slana i Metajna dala iskaz kapetanu NOVJ Jerolimu Kataliniću. Izvorni zapisnik o iskazu predan je Međunarodnoj komisiji za utvrđivanje ratnih zločina pri savezničkoj komandi u Rimu. Nakon II. svj. rata živjela je u Rimu, gdje se udala za zagrebačkoga stomatologa Đuru Jelineka.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 668. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 29490. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ. – Podaci o ulazniku I. Jelinek.

LIT.: A. Zemljar: Haron i sudbine. Zagreb 1988. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FEUERSTEIN, Kurt, službenik (Graz, Austrija, 26. XII. 1896 – ?Auschwitz, 1943). Iz Graza se 1921. doselio u Hrvatsku. U međuratnom razdoblju radio je kao stručnjak u Našičkoj tvornici tanina i paropila d. d. u Zagrebu s mjesečnom plaćom od 8600 din. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak te je uhićen i 1943. deportiran, vjerojatno u Auschwitz.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 668. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

FIEDLER, Julio F., fotograf (? – Zagreb, 1897). Od 1880. posjedovao je fotografski atelijer u Zagrebu u Margaretskoj ul. te sudjelovao na Međunarodnoj izložbi umjetnina u Zagrebu 1891. Atelijer je 1897–1901. vodila njegova udovica.

LIT.: M. Tonković: Židovi fotografi (katalog izložbe). Zagreb 2004.

FIGATNER, Aurel, pravnik (Zagreb, 4. II. 1870 – Sušak, 25. IV. 1936). Sin Josipa i Marije rođ. Spira i unuk → Josipa i Šarlote rođ. Stern. Kao srednjoškolac doselio se iz Zagreba u Rijeku, gdje mu je šurjak → H. Sachs već bio poznati odvjetnik. Ondje je završio hrv. gimnaziju, a pravo je doktorirao u Beču. Od 1896. imao je odvjetnički ured. Kad je Rijeka nakon I. svj. rata privremeno došla pod upravu tal. Narodnoga vijeća odbio je, s još nekoliko hrv. odvjetnika, položiti prisegu novoj vlasti te je bio brisan s odvjetničke liste i protjeran. God. 1925. nastavio je odvjetničku praksu na Sušaku, gdje je bio član prvog odbora Hrvatske odvjetničke komore. Kao stručnjak sudjelovao je u pregovorima izaslanstva Jugoslavije i Italije u pitanjima razgraničavanja Rijeke i Sušaka. U svojim nastojanjima, uz potporu jugoslav. vlade, u pregovorima s Italijom pomogao je vratiti Sušaku operativnu obalu luke Baroš i riješiti tarifno pitanje čime je sušačka luka zadržala značenje za razvoj pomorstva i gospodarstva u cijelosti. Umro je iznenada, a njegovu pisarnu na Sušaku preuzeo je → O. Rosenberg. Na pogrebu u Zagrebu nazočilo je izaslanstvo grada Sušaka odavši mu time priznanje za velike zasluge.

IZV.: DAZ, Matične knjige Židova, Matična knjiga rođenih 1858–1878.

LIT.: (Nekrolog). Odvjetnik, 10(1936) 5. – G. Schwarz: Povijest zagrebačke židovske općine od osnutka do 50-tih godina 19. vijeka. Zagreb 1939. – Đ. Rošić: O hrvatskim riječkim advokatima u doba Provizorijuma i do anektiranja Rijeke Italiji. Sto godina advokature u Hrvatskoj. Odvjetnik, 41(1968) 8. – Novi Omanut, 4(1996) 11. – T. Delibašić: Figatner, Aurel. Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998.

FIGATNER, Josip, rabin (Krakov, 1801 – Zagreb, 1872). Doselio se 1818. u Zagreb, gdje je 1846. bio pročelnik »laškouličke« ŽO. U braku sa Šarlotom rođ. Stern imao je desetero djece. Zauzimao se za uspostavu posebne starovjerske općine.

LIT.: G. Schwarz: Prilozi k povijesti Židova u Hrvatskoj, iz starina zagrebačke općine (1806.–1845.). Zagreb 1903. – Isti: Povijest zagrebačke židovske općine od osnutka do 50-tih godina 19. vijeka. Zagreb 1939.