Kategorija: H

HIRSCH, Agneza, sportašica (? – ?). Bila je istaknuta mačevateljica zagrebačkoga Makabija te sa → S. Đurić i → H. Kahan višekratna prvakinja u floretu.

HIRSCH, Gizela (Czertez, Mađarska, 8. V. 1896 – logor Đakovo, 1942). Kći Henrika Knakera. U braku s Izraelom Hirschom imala je sinove Hinka (?, 1920), Julija (?, 1921), Milana (?, 1925), Leona (?, 1932), Samuela (?, 1935) te kćeri Elviru (?, 1922) i Ružu (?, 1924). Po osnutku NDH u prijavi imovine navela je da joj je suprug otišao u New York, a ona s djecom živi od prihoda skromne kuće s tri mala lokala u zagrebačkoj Novoj vesi. Ubrzo je bila uhićena i deportirana u logor Đakovo, gdje je stradala. Hinko, Julio, Milan, Leon i Samuel su također stradali, dok o kćerima nema podataka.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCH, Lazar Leopold (Lavoslav), veletrgovac (Sisak, 1. I. 1837 – Sisak, 22. III. 1896). Sin Markusa i Rosalije rođ. Reiner. Pripadao je jednoj od najstarijih žid. obitelji, koja se doselila u Sisak u prvoj pol. XIX. st. Prezime Hirsch spominje se u popisima obitelji zagrebačkoga Kaptola između 1828. i 1848, a prema popisu stanovništva iz 1869. obitelj je boravila u Starom Sisku na lijevoj obali Kupe. Bio je vlasnik trg. kuće »L. L. Hirsch & Co«. God. 1871. sudjelovao je pri izradi pravila društva »Sisačka dvorana«. Vjerojatno je bio u izaslanstvu sisačkih trgovaca, koje je u svibnju 1879. u Zagrebu od bana Ivana Mažuranića i zapovjednika zemaljske vlade generala Filipovića zahtijevalo da se podigne loše napravljeni most, koji je onemogućavao prolaz većim brodovima prilikom višeg vodostaja rijeke Save. Sudjelovao je izradi predstavke sisačkih trgovaca 1894. ugarskomu ministru trgovine kojom se zahtijeva da se Sisak uvrsti u plovidbeni red Ugarskoga brodarskoga društva kako bi se zaustavilo nazadovanje sisačke trgovine.

LIT.: J. Buturac: Sisačka gospoštija u prvoj polovici XIX stoljeća. (s. l., s. a.). – Narodne novine, 62(1896) 69. – Banovac, 9(1896) 13. – D. Pešut: Spomenica privredne komore Sisak 1870.–1990. Sisak 1990. – M. Despot: Industrija i trgovina građanske Hrvatske 1873–1880. Prilog gospodarskoj povijesti u doba banovanja Ivana Mažuranića. Zagreb 1979. – Zbornik građe. Politički i društveni pokreti u Sisku 1869–1918. Sisak 1992. – M. Matovina: Pučki kalendar »Ljudevit Posavski«. Sisak 1995.

HIRSCH, Slavko (Leopold), infektolog (Glina, 29. III. 1893 – logor Jasenovac, 1942). Sin Bertolda i Josefine rođ. Hirschl. Medicinu je studirao u Beču, Innsbrucku i Pragu, gdje je diplomirao 1918. Za I. svj. rata kao student bio je mobiliziran te je u voj. bolnici u Bršadinu kraj Vukovara stekao praktično iskustvo u suzbijanju spolnih i zaraznih bolesti. Na poticaj Andrije Štampara potkraj 1919. specijalizirao je infektologiju u berlinskoj bolnici »Rudolf Virchow«, gdje je napose proučavao zarazni meningitis. kad je 1920. u Osijeku osnovana Bakteriološka stanica, postao je, kao prvi infektolog u Slavoniji, njezin upravitelj, potom i predstojnik zaraznoga odjela osječke bolnice. God. 1924. pretvorio je Bakteriološku stanicu u Epidemiološki zavod i postao njegov predstojnik. Uz to je bio i ravnatelj osječkoga Doma narodnoga zdravlja u kojem je 1938. izgradio suvremeno opremljen zarazni odjel. Po uspostavi NDH izgubio je namještenje te je sa skupinom žid. liječnika bio upućen u BiH djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa te djelovao u školskoj poliklinici u Derventi. Odatle je sa suprugom Sefi, kćeri Ruth (rođ. 1919, ud. Arežina, 9. V. 1940. prešla na pravoslavlje i po svoj prilici promijenila ime u Mirjana), unukom i sestrom deportiran u logor Jasenovac, gdje su svi stradali. Bio je član osječke masonske lože »Budnost« 1930-ih. Istaknuo se u organizaciji epidemiološke službe u Slavoniji i suzbijanju crijevnih zaraznih bolesti, napose trbušnoga tifusa te pisao o pandemiji španj. gripe, epidemijskom meningitisu, sakagiji, difterijskoj kljenuti srca (Liječnički vjesnik, 1921–24, 1930). – Otac Bertold (Berthold), veterinar (Popovača, 1865 – Zagreb, 17. I. 1925). Diplomirao je na Veterinarskoj visokoj školi u Beču 1888. Radio je kao kotarski veterinar u Pakracu i županijski veterinarski inspektor u Zagrebu. Pisao je stručne članke o bolestima domaćih životinja i stočarstvu i objavljivao ih u Veterinarskom vjesniku. God. 1903–18. uređivao je Veterinarski žepni kalendar u nakladi Hrvatsko-slavonskoga veterinarskog društva, koji je osim kalendara sadržavao i različite zakonske odredbe i praktične upute o veterinarskoj medicini. Njegova udovica Josipa (?, 1870 – ?logor, 1941) stradala je u Holokaustu.

IZV.: DAOS, Gradsko poglavarstvo Osijek, Zdravstvena služba, Imenik liječnika grada, knj. 1232. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676. – ŽOZ, Knjiga umrlih.

LIT.: N. Nikolić: Jasenovački logor. Zagreb 1948. – Š. Novosel: Liječnici iz Hrvatske u Narodno-oslobodilačkoj borbi. Liječnički vjesnik, 73(1951) 8/9. – M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 2, 1876–1918. Zagreb 1970. – J. Berlot: Razvitak mikrobiologije i imunologije u Hrvatskoj do 1923. god. I. simpozij o historiji mikrobiologije i imunologije u Hrvatskoj do 1923. godine. Zagreb 1973. – J. Romano: Jevreji zdravstveni radnici Jugoslavije 1941–1945. Žrtve fašističkog terora i učesnici u narodnooslobodilačkom ratu. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1973, 2. – V. Utvić: Povijest bolničkih ustanova u Osijeku od 1874–1974. Osijek 1974. – Glasilo Spomen-područja Jasenovac, 7(1974) 1. – J. Badovinac: Hirsch, Bertold. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. – V. Dugački: Hirsch, Slavko. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHBERGER, Mail, rabin i publicist (? – ?). Bio je rabin u Vinkovcima najkasnije od 1897. te pokretač (1897) i urednik (do 1902) lista Vinkovce und Umgebung. Također je bio među potpisnicima molbe za osnivanje društva »Cion« 1904. u Vinkovcima.

LIT.: T. Šalić: Židovi u Vinkovcima i okolici. Osijek–Zagreb 2002.

HIRSCHENSTEIN, Elias (Ilija), liječnik (?Varaždin, 1824 – ?). Promoviran je u doktora medicine 1860, a 1869–77. bio je začasni fizik Požeške županije sa sjedištem u Požegi. God. 1877. otišao je na službu kraljevskoga podžupanijskog liječnika u Daruvar, a nakon umirovljenja djelovao je kao tamošnji kotarski liječnik.

LIT.: A. Budaj: Vallis Judaea. Povijest požeške židovske zajednice. Zagreb 2007.

HIRSCHENSTEIN, Jekutiel (Jönker; Jekusil, Sussalem, Simon), rabin (Gyönk, Mađarska, ? – Varaždin, 1849). Po rodnom gradu bio je nazivan Simon Jönker, a i sam se tako potpisivao. Kao rabin u Varaždinu (1812–49) utemeljio je knjigu varaždinske Hevre Kadiše, umjetnički ju ispisao i ukrasio motivima iz Biblije. Knjiga sadržava statut Hevre Kadiše, molitve i obrede za pokojnika te pjesme. Zauzimao se za školovanje žid. djece te je 1820. uputio molbu Vrhovnomu ravnateljstvu za otvaranje privatne škole, što je bio prvi korak u osnivanju prve žid. škole u Hrvatskoj, koja je 1826. počela s radom (Öffentliche israelitisch-deutsche Lehranstalt) i u kojoj je predavao vjeronauk. Školskom odboru uputio je 1829. molbu za upis žid. djece u Muzičku školu, što je 22. XI. 1830. pozitivno riješeno. Svojim je tekstovima izražavao stavove, kojima se ubraja u preteče cionizma. Sahranjen je na Židovskom groblju u Varaždinu.

LIT.: Warasdiner Schreibkalender, 1843–1847. – Židov, 11(1927) 29. – K. Filić: Glazbeni život Varaždina. Varaždin 1972. – V. Rapo: Škole i obrazovanje Židova u Banskoj Hrvatskoj. Anali za povijest odgoja, 1(1992). – M. Lončarić: Tragom židovske povijesti i kulture u Varaždinu. Varaždin 2003. – C. Loker: Začeci i razvoj cionizma u južnoslavenskim krajevima. U: Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb 1998.

HIRSCHFELD, Ljudevit, trgovac (Mágocs, Mađarska, 1862 – Osijek, 6. X. 1934). Sin Lazara i Netti rođ. Münster. Djelovao je u Odboru za izgradnju donjogradskoga hrama u Osijeku te 25 godina bio odbornik i blagajnik donjogradske ŽO, kojoj je oporučno ostavio veći novčani prilog.

IZV.: AŽOO, Knjiga zapisnika odborskih sjednica donjogradske Židovske bogoštovne općine 7. I. 1927.–25. VII. 1937.

LIT.: S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003.

HIRSCHL, Aleksandar (Zagreb, 1923 – logor Danica ili Jadovno, 1941). Pred II. svj. rat učlanio se u SKOJ te pripadao skupini koju je vodio → A. Savić. Sudjelovao je u raspačavanju letaka, ispisivanju antifašističkih parola, prikupljanju pomoći za partizanski pokret i dr. U srpnju 1941. bio je uhićen i deportiran u logor Danica kraj Koprivnice. Prema jednom izvoru stradao je već u Danici, a prema drugom, što je mnogo vjerojatnije, u Jadovnu.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

HIRSCHL, Artur, trgovac (Zemun, Srbija, 4. V. 1879 – Zagreb, 16. III. 1955). Sin Jakobov. U međuratnom razdoblju u Zagrebu je djelovao kao trg. zastupnik nekoliko njem. tvornica. Po uspostavi NDH u prijavi imovine naveo je da su mu još 1939. kao Židovu oduzeta sva zastupstva te da je vratio obrtnicu. Na nepoznat način preživio je II. svj. rat, dok o supruzi Mariji i kćeri Editi (?, 1920) nema podataka.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.