Kategorija: R

ROSENBERG, Eugenija (rođ. Singer) (Zagreb, 1864 – ?). U međuratnom razdoblju stanovala je kod kćeri Lili i zeta → V. Montaga na Mažuranićevu trgu u Zagrebu. Po uspostavi NDH morala se iseliti te je od 1. VIII. 1941. zajedno sa zetom, kćeri i unukom Tatjanom ud. Hertman (Zagreb, 1922 – ?) živjela u Ogrizovićevoj ul. na zagrebačkoj Trešnjevci. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 694.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ROSENBERG, Filip, službenik (Sisak, 27. III. 1872 – Zagreb, 1943). Sin Simonov. Suprug Josipe rođ. Löwenstein. Do 1922. bio je zavičajnu pripadnost imao je u općini Sela, kotar Sisak. Potom se preselio u Zagreb, gdje je radio na državnim željeznicama kao revizor lokomotiva (strojovođa) i službenik. Umirovljen je prije 1941. Stradao je 1943. u zatvoru na Savskoj cesti u Zagrebu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 694.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ROSENBERG, Hinko → ROŽIĆ, Hinko

ROSENBERG, Joel (Rosenberger, Rozenberg; Julije), pravnik (Lepavina kraj Koprivnice, 23. XI. 1903 – Jeruzalem, XI. 1999). Nakon završene srednje škole, godinu je dana studirao na Visokoj židovskoj školi u Berlinu, a 1928. doktorirao temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Bio je aktivni cionist, urednik Židova i suradnik Hanoara. Predvodio je listu Radne Palestine na izborima za delegate za 18. svjetski cionistički kongres, koji se održavao 1933. u Pragu. Bio je žestoki protivnik cionista revizionista, koje opisuje kao »karikaturu revizionizma«. Kao član uprave SVJOJ pomagao je žid. izbjeglicama iz Njemačke i Austrije. U Palestinu se doselio 1941, položio odvjetnički ispit i otvorio odvjetnički ured sa → Sigismundom Neumannom i Meirom Veltmanom. Za alije iz Jugoslavije 1948–52. bio je predsjednik HOJ i aktivan oko smještaja novih doseljenika. Više je god. bio predstavnik Jevrejske agencije (Sohnut) u Europi. Otac je → Timne Ranon.

IZV.: Arhiv Eventov. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: Židov, 17(1933) 27/29; 18(1934) 14. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

ROSENBERG, Josip, pravnik i žid. aktivist (Osijek, 19. VI. 1886 – Auschwitz, nakon 22. VIII. 1942). Sin Vilima i Ruže rođ. Haberfeld. U Osijeku se 18. VII. 1910. oženio Dragicom rođ. Schulhof (Osijek, 1890 – ?), s kojom je imao sina Mirka. Bio je pravni stručnjak za bankovno i financijsko pravo te višegodišnji ravnatelj Hrvatske ekskomptne banke. Također je radio kao knjigovođa Milana Dirnbacha u veletrgovini. Stanovao je u Beogradskoj ul. u Osijeku. Bio je istaknuti cionist i član osječkoga Židovskog nacionalnog društva. Uhićen je zajedno sa suprugom i s drugim osječkim Židovima u ljeto 1942. te prebačen u logor Tenja kraj Osijeka, potom deportiran u Auschwitz.

LIT.: S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

ROSENBERG, Josip, pravnik i žid. aktivist (Morović, Srbija, 12. IV. 1906 – ?). Bio je u braku s Nadom rođ. Švarc. God. 1929–31. radio je kao odvjetnički pripravnik u odvjetničkom uredu brata ili rođaka → D. Rosenberga u Đorđićevoj ul. u Zagrebu, gdje je 1936. dobio ovlast za obavljanje odvjetničkoga zvanja od Advokatske komore. Potom je otišao u Osijek, gdje je stanovao u Starčevićevoj ul. Zastupao je poduzeća »Siva«, »Osijek«, »Jakov Türkl«, »Gertner i Sternberg«, »Vilim Sternberg« i »Mirko Steiner i sinovi«. Po uspostavi NDH daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 638.

LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 3(1929) 6; 4(1930) 1. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – Z. Živaković-Kerže: Židovi u Osijeku (1918.–1941.). Osijek 2005.

ROSENBERG, Kalman, poduzetnik (Čakovec, 1882 – Čakovec, 21. I. 1943). Sin Ljudevita, čakovečkoga pekara i trgovca. Od 1936. suvlasnik je Čakovečke tvornice kandita i čokolade. Umro je prirodnom smrću i pokopan u Čakovcu. Sa suprugom Almom rođ. Heinrich otac je Andrije, službenika (Čakovec, 24. VI. 1917 – Bor, Srbija, 1943). Djelovao je kao službenik u Čakovcu. Proganjan je pod mađ. okupacijskom vlašću kao ljevičar. Uhićen je u Čakovcu u srpnju 1941. te osuđen u Pečuhu 1942. Stradao je na prisilnom radu u rudnicima u Boru u Srbiji.

LIT.: Prilog historiji radničkog pokreta i narodnooslobodilačke borbe u Međimurju od 1919–1959. godine. Čakovec 1959. – V. Kalšan: Građansko društvo u Međimurju. Šenkovec 2000. – Isti: Židovi u Međimurju. Čakovec 2006. – J. i V. Kalšan: Rosenberg, Kalman. Međimurski biografski leksikon. Čakovec 2012.

ROSENBERG, Lavoslav (Leopold), trgovac i javni djelatnik (Kecskemét ili Nagykanizsa, Mađarska, 1805 – Požega, 12. I. 1896). Sin Mojsija te brat Adama, Huga, Tine i sestre nepoznata imena, koja se udala za baruna Steinberga i odselila suprugu u Beč. S roditeljima se iz Mađarske doselio u Požegu, gdje se oženio pravoslavkom Anom rođ. Bogić, s kojom je imao sinove Sigmunda (?, 1854 – ?, 1918) i Oskara (?, 1861 – ?, 1904) te kćer Minku (?, 1849 – ?, 1929). Budući da su bili različitih vjera, djecu su krstili u katoličkoj vjeri. Kao vlasnik pecare za šljivovicu u Orljavskoj ul. stekao je priličan imetak. Aktivno je sudjelovao u javnom i političkom životu Požege kao gradski zastupnik (1863, 1873. i 1881), podnačelnik (1872–74. i 1875–83) te privremeni načelnik grada (9. X – 17. XI. 1873). God. 1883. povukao se zbog poodmakle dobi. Također je obnašao dužnost predsjednika požeške žid. zajednice. Kupio je zemljište u Kanižlićevoj ul., gdje je 1885. bila sagrađena prva požeška sinagoga. Kako je njezinu gradnju, osim ŽO, pomogla i gradska vlast i Kraljevska zemaljska vlada, morao se obvezati da će zauzvrat za određene povlastice uzdržavati sto siromaha te je dao znatnu materijalnu pomoć sumještanima 1842. nakon požara koji je uništio velik dio stambenih objekata. Zbog svojih zasluga za razvoj grada 1869. dobio je najviše austroug. priznanje – Zlatni križ s krunom. Pokopan na žid. groblju u Požegi. – Otac Mojsije, trgovac (?, Poljska, o. 1790 – ?Požega, prije 1872). Prvi je naseljeni Židov u Požegi. Podrijetlom iz Poljske, s obitelji se doselio iz Mađarske, moguće iz Kecskeméta. S bratom Wolfgangom proizvodio je svijeće i sapun te trgovao kožom, medom, šljivom i rakijom. God. 1816. otvorili su u Požegi svoju trgovinu te ostvarili znatan prihod i plaćali poveću taksu. Zapamćen po tom da je u vrijeme »gladnih godina« nakon Napoleonovih ratova (1815–17) prodavao žito siromašnim građanima po znatno nižoj cijeni od tržišne. U njegovu stanu u zgradi Kraljevskoga sudbenog stola bila je uređena jedna prostorija kao prvi provizorni žid. hram (do 1885). Kao inicijator izgradnje požeškoga žid. groblja (1872–1906) ishodio je od Gradskoga zastupstva znatno proširenje groblja.

IZV.: Podaci o ulazniku D. Prpić. – Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Požegi.

LIT.: V. Žugaj: Židovska zajednica u Cerniku i Novoj Gradiški 1803–1941. Ha-kol, 1999, 57/58. – A. Budaj: Vallis Judaea. Povijest požeške židovske zajednice. Zagreb 2007. – M. Šperanda: Židovi u Požegi (katalog izložbe). Požega 2007.

ROSENBERG, Leopold (Ladislav), obrtnik (?, o. 1850 – Zagreb, 16. IV. 1938). God. 1882. upisan je u Obrtovno kazalo grada Zagreba, gdje je vodio »rakijaški obrt« u Petrinjskoj ul.

IZV.: DAZ, Obrtni odjel, Obrtovno kazalo 1882–1899. – Gradska groblja Zagreb.

ROSENBERG, Ljudevit, žid. aktivist i javni djelatnik (Nagykanizsa, Mađarska, 1842 – Sisak, 30. VI. 1897). Spominje se 1889. kao predsjednik ŽO u Sisku prilikom proslave posvete barjaka Obrtničko-radničkog društva »Sloga«. God. 1893. i 1895. bio je član sisačkoga gradskog zastupništva.

IZV.: Matica umrlih ŽOS, Matični ured u Sisku.

LIT.: Obzor, 14(1884) 186. – Banovac, 8(1894) 4. – (Nekrolog.) Hrvatsko pravo, 3(1897) 522. – Zbornik građe. Politički i društveni pokreti u Sisku 1869.–1918. Sisak 1992.