Kategorija: P

POLLAK, Andrija (Prevan), trgovac (Topolci, 29. IV. 1905 – ?). Sin Bele i Alice rođ. Grünfeld. Bio je vlasnik trgovine kolonijalnom robom u zagrebačkoj Ilici. U nepoznato doba prezime promijenio u Prevan, ali je po uspostavi NDH morao vratiti staro prezime. Prebjegao je u juž. Italiju i bio interniran u logoru Ferramonte. U listopadu 1944. priključio se partizanima djelujući u Odjelu za odjeću i obuću pri Štabu baze NOVJ u Bariju.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 691. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28576.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

POLLAK, Bela, trgovac (Kotoriba, 13. XI. 1864 – ?logor, 1941–1945). Sin Mavra i Tereze rođ. Rosenberg. Bio je u braku s Henrietom rođ. Moster (?, o. 1875 – Zagreb, 7. II. 1925). Zavičajnost je stekao u Zagrebu 1922, prije toga živio je u Bjelovaru. U međuratnom razdoblju bio je vlasnik veletrgovine željeznom robom u Vlaškoj ul. u Zagrebu, koja je 1920. protokolirana pri Sudbenom stolu pod nazivom »Bele Pollaka nasljednici«. B. je 1940. zbog bolesti napustio poduzeće, a vlasnici su 1941. bili → I. Blau i Mirko i Ivka Weinrebe. U doba uspostave NDH bio je udovac. Podnio je molbu za oslobođenje od nošenja žid. znaka, koja je bila odbijena, no dopušteno mu je liječenje u Krapinskim Toplicama od 1. VII. do 1. IX. 1941. Uhićen je 28. X. 1941. na Markovu trgu u Zagrebu jer je sakrio žid. znak pod zimskim kaputom, no pušten je, ali je 10. XI. 1941. zbog toga pozvan na saslušanje i kažnjen s 200 kuna globe. Daljnja sudbina nepoznata, vjerojatno je ubrzo stradao.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 691. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28253.

LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931.

POLLAK, David, obrtnik (Zselicskislak, Mađarska, 8. VIII. 1869 – ?logor, 1941–1945). U Hrvatsku se doselio iz Budimpešte 1902. Bio je u braku s Reginom rođ. Neuhaus. Djelovao je kao mesarski obrtnik. Po uspostavi NDH u prijavi imovine naveo je vlasništvo kuća u Lipiku i Daruvaru te nekoliko zemljišnih parcela. Daljnja je sudbina supružnika nepoznata ali se pretpostavlja da su stradali u nekom logoru.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 624.

POLLAK, Egon, poduzetnik (Sarajevo, 30. XII. 1897 – Auschwitz, 1943). Sin Lavoslava i Berte rođ. Selinger. Sa suprugom Blankom rođ. Lustig (?, 1901 – ?) otac je Inge (Zagreb, 22. XI. 1931) i Ljerke (Zagreb, 25. V. 1935). Zavičajnost je stekao u Virovitici. Bio je suvlasnik Izvjestionice za trgovinu i obrt »Viktor Selinger i sin« i prokurist tvrtke Jugoslavensko pouzdaničko d. d. u Zagrebu. Po uspostavi NDH imenovan je za člana tzv. kontribucijskoga odbora (Odbora podavanja Židova za potrebe države). Čini se da je u svibnju 1943, u posljednjoj velikoj deportaciji zagrebačkih Židova, deportiran u Auschwitz. Supruga i kćeri izbjegle su iz Zagreba i vratile se nakon rata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27701, 27996.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

POLLAK, Ernest, gospodarstvenik i žid. aktivist (Bjelovar, 8. IV. 1876 – ?logor, 1942–1945). Zavičajnost je stekao u Bjelovaru 1908. Bio je osnivač i vlasnik tvornice za tkanje, bojadisanje i tisak tkanina, koju je vodio do 10. II. 1940, kad se povukao u mirovinu te tvornicu prepustio sinovima Gustavu i Ivici. Također je bio odbornik bjelovarske ŽO. Tvornica »Ernesta Pollaka nasljednici« upošljavala je 1941. oko 100 radnika, a po uspostavi NDH dobila je povjerenika, koji se u kolovozu 1941. obratio molbom Državnom ravnateljstvu za ponovu da se E. »ne evakuira« jer je kao priznati stručnjak potreban tvornici i tkaonici koja bi započela s radom u Pakračkoj Poljani. Zatraženo je i da se od protužid. mjera izuzmu i njegovi sinovi kao stručnjaci, koju su spremu stekli u inozemstvu. Iako je molba bila odobrena, E. je krajem ljeta 1942. odveden u nepoznati logor. Radnici tvornice u rujnu 1942. tražili su njegovo puštanje. Za sina Ivicu je Predstojništvo gradskoga redarstva iz Bjelovara u Zagreb javilo da se nalazi u nekom zagrebačkom sanatoriju, gdje se liječila nakon operacije, a Gustav je deportiran u logor u Gospić.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28336, 29884, 28809. – JUSP Jasenovac.

POLLAK, Feliks (Felix), veterinar (Virje, 4. I. 1891. ili 10. II. 1891 – logor Jasenovac, ?IX. 1941). Potomak je varaždinske trgovačke obitelji. Sin Lavoslavov. U braku s Blankom rođ. Fischl imao je sina Raoula (Zagreb, 1929) i kćer Helu (Zagreb, 1936 – Auschwitz, ?V. 1943). Završio je Veterinarsku visoku školu u Beču u lipnju 1915. i iste god. mobiliziran u austroug. vojsku kao vojni doveterinar Topničke pukovnije na tal. bojišnici, gdje je odlikovan Zlatnim križem za zasluge na vrpci medalje za hrabrost. Unatoč ratnim prilikama, doktorirao je u Beču 1917. disertacijom Über die Stellung des Ratinbazillus in der Paratyphus und Gaertnergruppe, zugleich ein Beitrag zur Wirkung der Ratinpräparate. Nakon svršetka rata vratio se u Virje, gdje je radio kao privatni veterinar (1919–20), a potom kao privremeni kraljevski kotarski veterinar pri Kraljevskoj kotarskoj oblasti u Samoboru (1920–22). Zatim je djelovao u Odjeljenju za narodno gospodarstvo u Zagrebu Pokrajinske uprave za Hrvatsku i Slavoniju (1922–24), Kotarskom poglavarstvu Donja Stubica (1924), Županijskoj oblasti u Zagrebu (1924), kao tajnik odjela za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i voda u Beogradu (1924–25), pri graničnoj veterinarskoj stanici u Sreskom poglavarstvu Koprivnica (1925–26), gdje je kraće vrijeme obnašao dužnost graničnoga veterinara (28. V–30. X. 1926). Potom je bio asistent Centralnoga veterinarskoga bakteriološkog zavoda u Beogradu (1926–27), odakle se vratio u Koprivnicu, gdje je bio vršitelj dužnosti graničnoga veterinara (1927–28) i granični veterinar iste stanice (1928–32). Na toj dužnosti bio je 12. II. 1930. promaknut u status veterinarskoga savjetnika. U prvoj pol. 1932. postavljen je za veterinarskoga savjetnika Kraljevske banske uprave Savske banovine u Zagrebu (1932–41). Na toj dužnosti bio je 1934. promaknut u petu položajnu grupu, a 1937. za višega veterinarskog savjetnika četvrte položajne grupe drugog stupnja. Uspostavu NDH dočekao je kao zaposlenik Veterinarske eksperimentalne stanice Zagreb, odakle je rješenjem Ministra narodnoga gospodarstva bio 20. V. 1941. umirovljen. Za rata u njegovoj se kući u Tuškanovoj ul. nalazila prva partizanska ilegalna radiopostaja, koju su vodili → Josip i Karlo Stjepan Engel. Njihova brata → Đ. Pavlovića spasio je F. upozorivši ga na ulici da se u stanu nalazi policijska zasjeda. U srpnju 1941. je uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. – Bio je aktivan član Hrvatsko-slavonskoga veterinarskog društva i Jugoslavenskoga veterinarskog udruženja (od 1921). Surađivao je u domaćim i međunarodnim periodikama. – Supruga Blanka, farmaceutkinja (Koprivnica, 8. III. 1902 – logor Jasenovac, ?1944). Kći Aloisa Fischla. Bila je farmaceutkinja u Zagrebu. Po uspostavi NDH prijavila je imovinu, uhićena i deportirana u logor Jasenovac, gdje je stradala. – Sin Raoul, revolucionar (Zagreb, 1929). Prije II. svj. rata bio je učenik u Zagrebu. Nakon uspostave NDH i nakon što mu je otac odveden u logor Jasenovac, prebjegao je u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. priključio se partizanima kao borac 6. brigade 7. banijske divizije te djelovao u Agitpropu iste divizije.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 691.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Lončarić: Tragom židovske povijesti i kulture u Varaždinu (katalog izložbe). Varaždin 2003. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

POLLAK, Fritz, trgovac (Bjelovar, 14. IV. 1899 – Zagreb, 12. XI. 1972). Zavičajnost je stekao u Križevcima, gdje je radio u poduzeću »Berkeš i Pollak«. Također se bavio veleprodajom duhana, žigica i soli za kotar Križevci. Za Travanjskoga rata bio je mobiliziran u jugoslav. vojsku i dospio u njem. zarobljeništvo te je prijavu imovine vlastima NDH potkraj lipnja 1941. u njegovo ime podnijela supruga Vera rođ. Ciglarić. Ime mu se spominje i u popisu ratnih vojnih zarobljenika jugoslav. vojske u Njemačkoj.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692.

LIT.: Ž. Lebl: Jevreji iz Jugoslavije, ratni vojni zarobljenici u Njemačkoj. Spomen-album. Pola veka od oslobođenja 1945–1995. Tel Aviv 1995. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

POLLAK, Izidor, obrtnik (Kiskanizsa, Mađarska, 1847 – Varaždin, 21. X. 1927). Sin Wilhelma i Katharine rođ. Kohn. Doselio se 1870-ih u Varaždin, gdje je otvorio krojačku radionicu, koja je poslije prerasla u poduzeće »Blühweiss & Pollak«. Imao je djecu Viktora (?Varaždin, 1874 – ?, 1921), Giselu (?Varaždin, 1876 – ?, 1917) i Hedvigu (?Varaždin, 1878 – ?logor, 1941–1945).

LIT.: http://home1.gte.net/ezwiebac/pollak/, pristupljeno 4. II. 2013.

POLLAK, Izidor, poduzetnik (Brno, Češka, 4. IV. 1876 – Zagreb, 18. III. 1942). Sin Josefov. Doselio se u Hrvatsku 1923. iz Brna, a zavičajnost je stekao u Varaždinu. Po uspostavi NDH u Zagrebu je prijavio imovinu navodeći da je po zanimanju »privatnik«. U Hrvatskoj sveopćoj kreditnoj banci u Zagrebu imao je 400 000 din., u podružnici banke u Beogradu 512 000 din., 304 000 din. u Državnoj hipotekarnoj banci u Beogradu, 500 funti u Midland Bank u Londonu i 600 funti u Swiss Bank u New Yorku te više stotina tisuća din. u tri sarajevske banke. Također je imao dionice tvornice »Drava« i 100 dionica Hrvatske zemaljske banke d. d. Živio je u stanu u Gundulićevoj ul. u Zagrebu, razdvojeno od supruge »arijevke« Florentine (?, o. 1884 – Zagreb, 10. V. 1958), bez vlastitoga namještaja, s odjećom i knjigama. Čini se da je umro prirodnom smrću.

IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

POLLAK, Koloman, kemijski inženjer (Hodošan ili Bosanski Brod, BiH, 7. I. 1900 – logor Jasenovac, 1941). Sa suprugom Bertom rođ. Schneider imao je sina Aleksandra (?, 1933) i kćer Gizelu (?, 1937) te bio vlasnik kuće na Medveščaku u Zagrebu. Radio je u »Standard Vacuum Oil Co.« u Bosanskom Brodu. Po uspostavi NDH, 29. V. 1941, izgubio je namještenje, bio uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Prijavu imovine u njegovo je ime 23. VI. 1941. podnio Dragutin Hahn, kao upravitelj kuće u Zagrebu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 692. – JUSP Jasenovac.