Kategorija: K

KUNETZ, Julijo Oto (Kolarić), skladatelj (Budimpešta, 15. I. 1910 – Auschwitz, 1943). Sin Oskara i Elze rođ. Kohn. U Zagreb se doselio 1920. iz Budimpešte, a 1930. prešao je na katoličanstvo. Studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, Beču i Berlinu. Liječen je u Budimpešti u zavodu za duševne i živčane bolesti. God. 1941. živio je s majkom u Zagrebu. Po uspostavi NDH odveden iz zagrebačkoga stana 19. IX. 1941. u sabirni logor na Zavrtnici (»Kristalum«), a potom u logor Jasenovac, iz kojeg je pušten na zagovor biskupa Josipa Lacha 13. XI. 1941. Deportiran je u Auschwitz, gdje je stradao. Otac mu je 1942. živio u Zagrebu.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28342.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.

KUNODI, Leo, poduzetnik (Beč, 5. VIII. 1883 – ?). Sin Bernardov. Podrijetlom je iz Virovitice. Bio je ravnatelj Našičke tvornice tanina i paropila d. d., umirovljen prije 1941. Studirao je u Beču te po završetku studija, nakon 1900, došao u Hrvatsku. Za I. svj. rata bio je ratni zarobljenik u Velikoj Britaniji. Bio je u braku s Annom rođ. Herschman-Weisselberger, podrijetlom Židovkom iz Černovica u Ukrajini. Iako je 1919. prešao na katoličanstvo, po uspostavi NDH, u lipnju 1941. morao je ustaškim vlastima podnijeti prijavu o imovini. Preporukom Ureda Vojskovođe u Zagrebu br. 229 i njem. Feldkommandature, predložen je Redarstvenom ravnateljstvu za izuzeće od mjera protiv Židova i oslobođen od nošenja žid. znaka. Kao gl. razlog navedene su zasluge njegova punca, gradonačelnika Černovica S. pl. Weisselbergera u I. svj. ratu, koji je za svoje hrabro držanje od cara Franje Josipa 1916. dobio nasljedno plemstvo. Na ime žid. kontribucije predao je svoju i supruginu zlatninu vrijednu 25 850 din., dok je automobil marke »Ford« uzelo za svoju uporabu Redarstveno ravnateljstvo u Zagrebu. Daljnja sudbina nepoznata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27843.

KUPFERBERG, Abraham (Adolf), violinist (?Osijek, 1872 – ?, 1939). Nakon velikih pogroma 1936. nad palestinskim Židovima, napisao je na njem. kompoziciju – odu braniocima židovskih naselja Na Jordanu stoji straža. Skladbu je prvi put izveo duo Rahela Galay (čelo) i Daniel Galay (klavir) u Makarskoj.

KUPFERMANN, Beno, poduzetnik (Senta, Srbija, o. 1895 – ?, Izrael, ?). Po završetku školovanja u Budimpešti, 1924. se zaposlio u podružnici švic. tvrtke »Survey« u Požegi, koja se bavila izradom drvnih proizvoda. God. 1926. odselio se u Rumunjsku, gdje je ubrzo postao gl. zastupnik tvrtke za cijelu Rumunjsku. U Požegi se 1924. oženio Blankom rođ. Klein, sestrom → Brune. Dobili su sina Aurela (Požega, 1925) te kćer Martu (Elkanu) (?, 1928). Od 1935. obitelj je živjela u Bukureštu, ondje su preživljavali organizirane pogrome koje je u siječnju 1941. provodila fašistička »Željezna garda«, premda su bili zaštićeni s obzirom na to da je bio zaposlenik švic. poduzeća. Iako ih je Travanjski rat spriječio u povratku u Hrvatsku, supruga je održavala veze s obitelji u NDH. U Bukureštu su dočekali kraj rata, a 1949. su se iselili u Izrael.

LIT.: http://www.ushmm.org/uia-cgi/uia_doc/query/3?uf =uia_qBCeVd, pristupljeno 27. X. 2012.

KÜRSCHNER, Eduard, elektrotehnički inženjer (Požega, 12. IX. 1894. – Zagreb, 17. X. 1967). Gimnaziju je završio u Požegi 1913, a Tehničku visoku školu, strojarski odjel i elektrotehniku jake struje polazio je u Pragu i Berlinu, gdje je 1919. diplomirao. Radio je u berlinskim poduzećima »Siemens-Schuckert« (1920) i »Jugoslawischer Lloyd« (1921–23). U Zagrebu je djelovao u Društvu inženjera i arhitekata, radio u tehničkom uredu »Tebin« i tvornici »Orbis«, 1925–47. kao samostalni projektant, 1947–52. u Glavnoj direkciji za ugljen Ministarstva rudarstva i od 1952. do umirovljenja 1959. kao nastavnik Tehničke škole. Od 1925. do 1929. docent je Visoke tehničke škole u Zagrebu. Kao inženjer projektant sudjelovao je u mnogim ekspertizama na području elektrotehnike i gradnje elektrana. Na njegov je poticaj sagrađena požeška hidroelektrana u Kuzmici na Orljavi. Objavio je više studija o problemima proizvodnje energije i razvoju elektrodistributivne mreže u zemlji i inozemstvu. Pisao je i kraću prozu.

DJELA: Die Elektrizitetwirtschaft in Jugoslawien. Berlin 1923. – General Review of the Power Resources of Yugoslavia. London 1924. – Elektrika na selu. Zagreb 1925. – Električne instalacije, izvedba, materijal i propisi. Zagreb 1934.

LIT.: V. Miljević: Kürschner, Eduard. Hrvatski biografski leksikon, 8. Zagreb 2013.

KURZ, Jakob, ginekolog (?, 1874 – ?, 1938). Djelovao je kao ginekolog u Opatiji, a u međuratnom razdoblju općinski liječnik i ravnatelj Gradske bolnice u Voloskom. Uz → J. Cohna surađivao je u pripremi knjige Abbazia als Kurort, objavljene u povodu 60-og rođendana Juliusa Glaxe, u izdanju Lječilišnog odbora. Uz J. Glaxu kao predsjednika, bio je tajnik organizacijskog odbora IV. međunarodnoga kongresa za talasoterapiju, održanog u Opatiji 28–30. IX. 1908, te uredio i izdao zbornik radova s toga kongresa.

DJELA: Abbazia als Kurort (suautor J. Cohn). Opatija 1906.

LIT.: M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 1, 1470–1875. Zagreb 1955. – A. Muzur: O ulozi židovskih ideja i židovskog kapitala u stvaranju Opatije. Ha-kol, 2000, 67/68.