KERSCHNER, Milka (Keršner), komunistička aktivistica (Molve, 1. VII. 1886 – Zagreb, 7. I. 1971). Kći → Mojsija Hirschlera i Friderike rođ. Schwarz. Supruga Vilima (Donji Miholjac, 15. XI. 1881 – logor Jasenovac, 1941) i majka Artura i Ota. Rođena u imućnoj obitelji, a braća su joj posjedovala tvornicu konca i pletionicu vunene robe te poznatu zagrebačku trgovinu »Braća Hirschler«. God. 1935. s obitelji se doselila u Zagreb, gdje je suprug radio kao trg. pomoćnik u trgovini »Braća Hirschler«. Pod utjecajem sina Artura prije II. svj. rata priključila se komunističkomu pokretu. Po uspostavi NDH sa suprugom je preuzela žid. znak. Suprug je pokušao prijeći na katoličanstvo, no bio je uhićen i 19. IX. 1941. deportiran u jasenovački logor Krapje, gdje je stradao, a M. je sa sinom Otom prebjegla iz Zagreba u Split s krivotvorenim dokumentima, gdje se priključila partizanima. God. 1942. oboje su bili uhićeni u raciji i internirani u Italiju. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, prebjegla je u Švicarsku, gdje se ponovo priključila antifašističkomu pokretu. U Zagreb se vratila nakon II. svj. rata. – Sin Artur, revolucionar (Donji Miholjac, 10. XI. 1912 – brdo Penna Marcos kraj Castellón de la Plane, Španjolska, 14. VII. 1938). Maturirao je u Zagrebu 1931, gdje je iste god. upisao Veterinarski fakultet. Već u gimnaziji priključio se cionističkomu pokretu i postao član Hašomer Hacaira. Bavio se i lakom atletikom u sportskom gombalačkom društvu Makabi. God. 1933. postaje član SKOJ, a na fakultetu je bio među vođama naprednoga studentskoga pokreta, sudjelovao u demonstracijama i prikupljao pomoć. S → Robertom Domanyjem u Orahovici je osnovao ljevičarski klub radnika kamenoloma. Zbog revolucionarnoga rada nekoliko je puta uhićen, no bez dokaza. U lipnju 1936. napustio je Kraljevinu Jugoslaviju, no na austr. granici su ga uhitili zbog krivotvorene putovnice i ilegalnoga prelaska. Pušten u Čehoslovačku, gdje je nastavio studij veterine u Pragu i potom u Brnu, gdje se povezao s naprednim jugoslav. studentima i češ. komunistima te razvio intenzivnu polit. djelatnost. Istodobno je jugoslav. policija za njim izdala tjeralicu. Po izbijanju Španjolskoga građanskoga rata 1937, sa skupinom jugoslav. studenata priključio se internacionalnim brigadama. Kao veterinar je služio u bataljunu »Đuro Đaković«, istodobno obavljajući ostale voj. dužnosti. Poginuo je u okršaju na brdu Penna Marcos kraj rijeke Ebro blizu grada Castellón de la Plana. Njegovo se poprsje nalazi u atriju Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu uz još dvojicu studenata veterine stradalih u Španjolskom građanskom ratu. – Sin Oto, službenik (Donji Miholjac, 5. IV. 1917 – Zagreb, 5. XI. 1990). Nakon završene srednje Trgovačke škole u Zagrebu, zaposlio se kao bankovni službenik u Krapinskoj banci. Pod utjecajem brata Artura, učlanio se u Hašomer Hacair, postao član SKOJ i SBOTIČ. Do 1941. više je puta uhićen. Po uspostavi NDH bio je upisan u Kartoteku židovskoga znaka, ali znak nije preuzeo. S majkom je prebjegao iz Zagreba u Split s krivotvorenim dokumentima i skrivao se pod imenom Oskar Hergešić. God. 1942. uhićen je u raciji i, sa suprugom Florom rođ. Friedmann i majkom, interniran u Italiju. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, prebjegao je u Švicarsku, gdje je bio aktivan član antifašističkoga pokreta. God. 1949. u jednoj od prvih alija s obitelji je otišao u Izrael, no 1960. vratili su se u Zagreb, gdje je živio do smrti. Njegova je kći → Sonja Makek Bar-Sela.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 680. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28286. – KŽZ. – Podaci o ulazniku S. Makek Bar-Sela.
LIT.: Jevrejski pregled, 16(1965) 5/6. – M. Perić: Jevreji iz Jugoslavije – španski borci. Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja, 1975, 3. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.