KESLER, Mirko (Kessler), kemičar (Darda, 27. VI. 1909 – Bobovec Rozganski kraj Dubravice, 23. VII. 1988). Gimnaziju je završio u Osijeku 1930, a u Zagrebu je na Filozofskom fakultetu diplomirao 1938. fizičko-geografsku i 1947. kemijsku grupu predmeta na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, na kojem je 1958. i doktorirao tezom Dipolni momenti i struktura nekih alkil-živinih derivata kisika, sumpora i selena. Do 1941. predavao je u privatnoj gimnaziji u Zagrebu, potom je bio nekoliko puta uhićivan zbog ilegalnoga rada, interniran u Kerestinec, a 1943. odveden u koncentracijski logor u Mađarskoj, odakle je 1944. pobjegao i pridružio se partizanima te do kraja rata bio načelnik za prosvjetu pri zapovjedništvu voj. područja Beli Manastir. Od 1945. predavao je u gimnazijama u Somboru i Zagrebu, a 1947. imenovan je direktorom Odsjeka za naučna istraživanja Komiteta za kinematografiju Vlade FNRJ. God. 1950. postao je znanstveni suradnik i nastavnik u Zavodu za opću i anorgansku kemiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, od 1961. viši je predavač te pročelnik Kemijskoga odjela 1963–64. God. 1954–61. bio je i vanjski suradnik Instituta »Ruđer Bošković«. Umirovljen je 1979. Ponajviše se bavio metodikom nastave kemije, od 1950. bio je stalni član povjerenstva za polaganje stručnoga ispita za srednjoškolske profesore, a od 1969. i predsj. povjerenstva za polaganje stručnog ispita na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Organizirao je mnogobrojne praktikume i uredio suvremene kabinete za kemiju, među kojima se ističu oni u I., V. i VI. gimnaziji u Zagrebu te u sisačkoj gimnaziji. Uz pedagoški rad bavio se i istraživanjem organometalnih spojeva i uvođenjem metode električnoga dipolnoga momenta. Stručne i znanstvene radove objavljivao je u časopisima Filmska tehnika (1948–49), Arhiv za kemiju (1952, 1955), Croatica chemica acta (1961–64, 1966), Pedagoški rad (1953–54, 1959, 1961–62, 1970–73), Kemija u industriji (1961),Matematičko-fizički list (1963–64), Priroda (1963, 1965–66), Pedagogija (1965). Pisao je srednjoškolske udžbenike (s E. Matijevićem, Kemija. Zagreb 1953, 7 izd. do 1962; od 3. izd. pod naslovom Opća i anorganska kemija, 2), skripta za studente, priručnike za nastavnike i profesore (s B Štefinović, Odabrani demonstracioni pokusi iz elektrokemije, Zagreb 1967; s R. Halaši, Metodika nastave hemije i demonstracioni ogledi. Beograd 1976) te scenarije za školske televizijske emisije; sastavio je zbirke pribora za vježbe iz kemije i konstruirao prototipove nastavnih pomagala. Među prvima je skrenuo pozornost na ekološke probleme u okolišu. God. 1973. dobio je Nagradu »Ivan Filipović«.
LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – A. Gojmerac-Ivšić: Kesler, Mirko. Hrvatski biografski leksikon, 7. Zagreb 2009.