BERGER, Hugo, trgovac (Nova Gradiška, 12. VIII. 1906 – logor Jasenovac, 1944). Sin Leopoldov. Iz Nove Gradiške doselio je 1922. u Zagreb, gdje je u Petrinjskoj ul. imao trgovinu kožom i postolarskim priborom. Po uspostavi NDH zatražio je arijska prava za sebe i obitelj, pozivajući se na dugogodišnje poznanstvo svojih roditelja s ministrom za zakonodavstvo Milovanom Žanićem, iz vremena kad je on bio odvjetnik u Novoj Gradiški, no odbijen je. Sa suprugom Hildom rođ. Pollack i kćeri Mirjanom (?Nova Gradiška, 1936) preuzeo je žid. znak. U kolovozu 1941. uhićen je i deportiran u logor Jasenovac, gdje je kao stručnjak radio u kožari. Posljednji mu je paket poslan 17. VII. 1944. Supruga i kći deportirane su u kolovozu 1942. najvjerojatnije u Auschwitz odakle se nisu vratile. – Brat Leon (Nova Gradiška, 30. IV. 1910 – logor Jasenovac, 1941) bio je knjigovođa restauranta »Ivo« u Jurišićevoj ul. u Zagrebu. Po uspostavi NDH, 31. V. 1941, dobio je otkaz. Zatražio je arijska prava pozivajući se na to da su mu se preci doselili u Hrvatsku, na neprilike koje je imao u jugoslav. vojsci zbog prohrvatskih stajališta, kao i na poznanstvo s ministrom Žanićem. Kao i brat, bio je odbijen. Sa suprugom Ellom rođ. Sohr preuzeo žid. znak, potom uhićen i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Supruga je vjerojatno deportirana u Auschwitz, odakle se nije vratila.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27413, 27982. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ.

LIT.: M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BERGER, Imbro (Imre), veletrgovac (Gardopusta, Mađarska, 21. II. 1878 – logor Jasenovac, 20. IX. ili 20. X. 1941). Sin Károlya i Matilde rođ. Hönig. U djetinjstvu se doselio u Kutinu, gdje je postao vlasnik trgovine mješovitom robom te modernizirane ciglane. Nakon što mu je zeleni kadar 1918. opljačkao stan i trgovinu te zapalio kuću i razorio ciglanu, preselio se u Zagreb, gdje je kupio dvokatnicu na Pejačevićevu (danas Britanskom) trgu, a s bratom → Mišom u Kutini je otvorio veletrgovinu mješovitom robom »Imbro i Mišo Berger.« Zastupao je Tvornicu mineralne vode »Jamnica«, mesnu industriju »Gavrilović«, švic. »Nestlé«, »Stock Brandy Medicinal« iz Požege te grčke izvoznike kolonijalne robe. Bio je član Hrvatske stranke prava do 1923, kad je istupio zbog antisemitizma. Po osnutku NDH, 30. VI. 1940, podnio je prijavu imetka Ministarstvu narodnoga gospodarstva, Uredu za obnovu privrede NDH, no već 9. VII. je uhićen i deportiran najvjerojatnije u logor Slana na Pagu, potom u logor Jasenovac, gdje je stradao. Njegova supruga Greta rođ. Neumann (Zagreb, 1893) bila je odvedena u logor Stara Gradiška, a sin Milan (?1920) u Auschwitz. Spasila se jedino kći → Matilda Grüner.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – Podaci o ulazniku T. Grüner. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – A. Miletić: Koncentracioni logor Jasenovac 1941–1945. Dokumenta, 1. Beograd–Jasenovac 1986. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BERGER, Jonas, žid. aktivist i trgovac (Zmajevac, 12. X. 1847 – Osijek, 7. VIII. 1922). U braku s Herminom rođ. Rosenbaum (Kaposvár, Mađarska, 1861 − Osijek, 1937) otac sedmoro djece. Zavičajnost je stekao u Osijeku 1886. Trgovac vinom i rakijom, vlasnik poduzeća »J. Berger i sin«. Krajem XIX. st. bio je član predsjedništva ŽO, Hevre Kadiše i Trgovačko-obrtničke komore u Osijeku. − Brat Leopold, žid. aktivist i trgovac (Bonyhád, Mađarska, o. 1843 − Osijek, 3. I. 1906). U braku s Helenom rođ. Schwartz (Segedin, Mađarska, 1850 − ?) imao je petero djece: Sigmund (?, 1873 − ?), Ernestina (?, 1877 − ?), Adele (Osijek, 1879 − ?), Wilma (Osijek, 1884 − ?), Gustav (Osijek, 1887 – ?). Krajem XIX. st. bio je član predsjedništva ŽO u Osijeku.

IZV.: JIM. – Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Osijeku. – ŽOO, Izvještaj Predsjedništva ŽBO u Osijeku za godine 1897, 1898. i 1899.

LIT.: Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.

BERGER, Leopold, žid. aktivist (? – ?). Krajem XIX. st. bio je član predsjedništva ŽO u Osijeku.

IZV.: JIM. − ŽOO, Izvještaj Predsjedništva ŽBO u Osijeku za godine 1897, 1898. i 1899.

BERGER, Marko, žid. aktivist (? – ?). Krajem XIX. i poč. XX. st. član predsjedništva ŽO u Osijeku te član i blagajnik Hevre Kadiše.

IZV.: JIM. – ŽOO, Izvještaj Predsjedništva ŽBO u Osijeku za godine 1897, 1898. i 1899.

LIT.: Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.

BERGER, Mišo, veletrgovac (Kutina, 1. VI. 1886 – logor Jasenovac, 1943). Sin Karolya i Matilde rođ. Hönig, brat → Imbrin. Nakon mature, studirao medicinu u Beču, ali je nakon četiri godine prekinuo studij i s bratom postao partner u trgovini mješovitom robom »Imbro i Mišo Berger«, protokolirane kod suda u Zagrebu 1919. Živio u Kutini do 1939, kad se preselio u Zagreb. Bio je politički angažiran. S trojicom prijatelja sudjelovao je 1918. u skidanju mađ. zastave na Jelačićevu trgu u Zagrebu te bio član Hrvatske stranke prava do 1923, kad se zbog njezina antisemitizma povukao. Po uspostavi NDH, sa suprugom Stellom rođ. Mosković (Osijek, 1896) i sinom, preuzeo je žid. znak. Po nalogu UNS od 22. VII. 1942. trebao te noći biti »na diskretan način uhićen« i otpremljen u logor, no kako je bio zaštićen »dopustnicom«, uhićenje je odgođeno. Poč. kolovoza 1942. uhićen sa suprugom i šurjakinjom Gretom Berger zbog navodnog slušanja inozemnih radijskih postaja i širenja lažnih vijesti, osuđen na tri godine zatočenja u logoru Jasenovac u koji je odveden 22. VIII. 1942. Supruga je odvedena u logor Stara Gradiška, a sin Milivoj (Zagreb, 1920), student Kemijskoga odsjeka Tehničkoga fakulteta u Zagrebu, ubijen je u ljeto 1941. u Jadovnu prilikom likvidacije zatočenih studenata.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 29704, 29739. – Kartoteka Jasenovac. – KŽZ. – Podaci o ulazniku T. Grüner. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: T. Grüner: Sjećanje na Milivoja Bergera. Novi Omanut, 7(1999) 34/35. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BERGER, Oskar Eduard, pravnik (Zagreb, 19. XII. 1888 – Zagreb, 27. X. 1951). Sin Vatroslava i Regine rođ. Hirsch. Pravo je studirao u Zagrebu, a 1911. i 1912. Hrvatsko sveučilište nagradilo ga je stipendijom od 100 forinta mjesečno za pohađanje inozemnih sveučilišta te je studij nastavio u Berlinu i Heidelbergu. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu temeljem rigoroza 1914. Prešao je na katoličanstvo 1913, a od 1918. imao je odvjetnički ured na Svačićevu trgu u Zagrebu. Po uspostavi NDH, kao bivši pravaš i starješina Hrvatskoga sokola u Županji, zatražio je arijska prava, ali je bio odbijen, a oduzeto mu je i pravo bavljenja odvjetništvom. Čini se da nije upisan u Kartoteku židovskoga znaka, ali je morao prijaviti imetak. Bio je uhićen i 28. IV.–3. V. 1941. zatočen u Kerestincu, pušten te ponovno 19. VI. 1941, s ostalim zagrebačkim žid. odvjetnicima na temelju usmena naloga Eugena Kvaternika, uhićen i interniran u Kerestinec. Po nalogu Ureda poglavnika od 31. XII. 1941, upućenog na ruke E. Kvaternika u RUR, bio je izuzet od mjera protiv Židova s mogućnošću dobivanja dozvole boravka i rada. Od 1914. u braku je s Melom, Hrvaticom i »arijevkom«, kćeri povjesničara Mile Magdića, koja se nakon suprugova uhićenja za pomoć obratila Mili Budaku te je doista u rujnu 1942. bio pušten.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 661. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28070, 28642.

LIT.: Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996.

BERGER, Otilija (Otti), tekstilna dizajnerica i slikarica (Zmajevac kraj Kneževih Vinograda, 4. X. 1898 – Auschwitz, nakon 27. IV. 1944). Polazila je Umjetničku školu za gospođe i djevojke u Beču 1920–21. i Umjetničku akademiju u Zagrebu 1921–26, potom školu Bauhaus u Dessau (tečajevi Vasilija Kandinskoga, Pavla Kleea i Lászla Móholy-Nágyja), gdje je vodila tkalačku radionicu 1931–32. pod nadzorom Lilly Reich. Uspostavivši suradnju s tekstilnim tvornicama u Njemačkoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Čehoslovačkoj, od 1932. bila je samostalna dizajnerica u Berlinu, a nakon što joj je 1936. kao »stranoj nearijevki« bio zabranjen umjetnički rad živjela je u Londonu. God. 1938. vratila se u Kraljevinu Jugoslaviju. U travnju 1944. bila je uhićena u rodnom mjestu i deportirana u Auschwitz, gdje je stradala. – Znatno je pridonijela razvoju tekstilnoga dizajna i njegovoj industrijskoj primjeni. Skupno je izlagala u Zagrebu 1922. povodom žid. omladinskoga sleta (jastuci u batik-svili) i 1930. kao gošća na izložbi Udruženja umjetnika »Zemlja« (sag za dječju sobu) te u New Yorku 1938. na izložbi Bauhaus 1919–1928. u Museum of Modern Art. Njezini se radovi čuvaju u muzeju Bauhausa u Berlinu (tri akvarelirana kolaža), Muzeju za umjetnost i obrt (uzorci za izradu vunenih sagova s folklornim motivima) i Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (fragmenti pokrivke te presvlake za namještaj od raznobojne svile, umjetne svile i luminiranih niti, nastale 1930. u Bauhausu).

LIT.: D. Ivanuša: Židovi – likovni umjetnici u antifašističkoj borbi i žrtve holokausta. U: Antisemitizam, holokaust, antifašizam. Zagreb 1996. – T. Maroević: San i krik. Likovna umjetnost Židova iz Hrvatske (katalog izložbe). Zagreb 2000. – Prodori avangarde u Hrvatskoj umjetnosti prve polovice 20. stoljeća (katalog izložbe). Zagreb 2007.

BERGER, Rudolf, gospodarstvenik (?, 1875 – Zagreb, 28. V. 1959). U međuratnom razdoblju trgovao je plutom te je u Zagrebu imao pogon za izradu čepova. Bio je rimokatoličke vjere. Po uspostavi NDH prebjegao je u Velu Luku na Korčuli, gdje se sa suprugom Elizabetom rođ. Heinrich (?, 1884 – Zagreb, 17. XI. 1955) sklonio u kuću svoga zeta Dinka Vučetića, supruga njihove kćeri Ane. Ušteđevinu je izdvajao za siromašne žid. izbjeglice te pokušavao saznati sudbinu svog sina Vilima. Nakon II. svj. rata supruzi su se vratili u Zagreb. – Sin Vilim (Vilko), tehničar (Koprivnica, 1909 – logor Slana, 1941). Kao tehnički stručnjak za proizvodnju čepova i plutenoga izolacijskog materijala u međuratnom razdoblju bio je zaposlen u tvornici čepova »Higiea« u Zagrebu. Po uspostavi NDH, 21. VI. 1941, uhićen je i deportiran u paški logor Slana, gdje je stradao. Iz tvornice je više puta bilo zatraženo njegovo puštanje kao neophodnoga stručnjaka dok se ne osposobi njegova zamjena, a zahtjev od 25. VI. 1941. potpisalo je 50-ak radnika.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 27479. – Telefonski imenik 1941.

LIT.: Z. Maričić: Luka spasa – Židovi u Veloj Luci od 1937. do 1943. Vela Luka 2002. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

BERGER, Salamon, prijevoznik (? – ?). God. 1861. nastanjen je u Zagrebu, u kojem je bio upisan u Kazalo II za slobodne obrte i trgovine. Uredovnu dozvolu za »dopustni obrt«, odnosno »obert sa prievoznimi sriedstvi /fiaker/« dobio 26. VI. 1861, s naznakom mjesta obrtovanja u »laškoj ulici«. Vjerojatno je 3. VII. 1861. dobio i dozvolu za »obrt kerčmarenja« u Zagrebu, no u Kazalu nije upisana adresa.

IZV.: DAZ, Obrtni odjel, Obrtovno kazalo 1. VI. 1860. do 21. IX. 1872.