KRAUS, Ognjen, urolog i žid. aktivist (Zagreb, 4. X. 1945). Sin → Ive i Herme rođ. Delpin. Brat slikarice → Žive. Klasičnu je gimnaziju završio 1964. u Zagrebu. Diplomirao je na zagrebačkom Medicinskom fakultetu 1971, a 1972. zaposlio se na Klinici za urologiju KB »Dr. Mladen Stojanović« (danas KBC »Sestre milosrdnice«). Od 1977. bio je voditelj Odsjeka dječje urologije, od 1986. intenzivne skrbi, a od 1992. Odjela za operativnu urologiju. Od 1979. do 1990. bio je zamjenik predstojnika Klinike, 1989. postao je primarijus, a od 2000. predstojnik je Klinike za urologiju KBC »Sestara milosrdnica«. Bavi se rekonstrukcijskom kirurgijom, radikalnim operativnim zahvatima iz urološke onkologije i kirurgijom uretre, a uža mu je specijalnost dječja urologija. Poslijediplomski je studij završio 1976, stekavši zvanje magistra biomedicinskih znanosti, a 1981. doktora medicinskih znanosti. Habilitirao je 1985. i postao docent Medicinskoga fakulteta, a 1993. izvanredni profesor. Od 1974. sudjelovao je u nastavi Medicinskoga fakulteta na vježbama i predavanjima, od 1983. u poslijediplomskim studijima te u nastavi o urologiji, ginekološkoj urologiji i onkologiji. Usavršavao se u Londonu, Parizu, Hradec Králové i Budimpešti. Objavio je stotinjak znanstvenih i stručnih radova u domaćim i međunarodnim časopisima te je sudjelovao u nizu znanstvenih skupova u državi i inozemstvu. Djeluje u više hrvatskih i eur. strukovnih udruženja. God. 2001. dobio je Plaketu grada Zagreba kao liječnik i humanist. Od 1993. predsj. je ŽOZ, od 1995. predsj. Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj, a 1994–99. bio je član Izvršnoga odbora Vijeća židovskih općina Europe. Težišta su njegova programa materijalno osamostaljenje ŽOZ, homogenizacija žid. zajednice u Hrvatskoj, socijalno-humanitarni i kult. rad, napose prezentacija baštine, te izgradnja sinagoge i kult. centra na mjestu stare sinagoge u Praškoj ul.

IZV.: Osobni podaci ulaznika.

LIT.: Kraus, Ognjen: Tko je tko u hrvatskoj medicini. Zagreb 1994. – http://elmundosefarad.wikidot.com/ognjen-kraus-zivot-dan-medicini-i-zidovskoj-tradiciji, pristupljeno 22. VII. 2011.

KRAUS, Oton, liječnik (Požega, 22. VI. 1898 – Bjelovar, 4. VI. 1971). Sin Hinkov. Sa suprugom Vesnom rođ. Gršković otac je → Melite. Medicinski fakultet završio je u Beču 1922. Od 1938. službovao je kao općinski liječnik u Mrkoplju, a za »vrijeme službovanja nije se isticao protiv hrvatske narodne stvari« kako tvrdi službeni izvor iz vremena NDH. Od jeseni 1941. slao je sanitetski materijal i lijekove partizanima te potajno liječio ranjene i bolesne. Pristupio je partizanima u siječnju 1942. te djelovao kao član NOO Mrkopalj i organizator bolnice u Drežnici. U izvještaju oružništva NDH iz lipnja/srpnja 1942. tvrdi se da se »jedan dotur Židov nalazi u Drežnici, u partizanskoj bolnici, jako sposoban«. Potom je postavljen za voditelja bolnice 5. operativne zone na Javornici i partizanske bolnice u Grumu u Italiji. Također je djelovao kao referent saniteta voj. područja Žumberak i voditelj voj. bolnice u Mladenovcu. Imao je čin sanitetskoga majora. Dobitnik je Partizanske spomenice 1941. i Ordena za hrabrost. Nakon II. svj. rata ravnatelj je lječilišta u Daruvaru, a potom je službovao u Zavidovićima. Od 1951–58. ravnatelj je bjelovarskoga Doma zdravlja. U TV seriji Kapelski krijesovi u liku dr. Bittea (Vanja Drach) opisuje se njegovo djelovanje u Drežnici.

IZV.: HDA, MUP NDH, br. 223, kut. 24, Predsjednički ured, br. 10312, god. 1941. – HDA, Oružničke pukovnije NDH, kut. 3, j. s. 960/1941. – Podaci o ulazniku M. Kraus.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

KRAUS, Oton (Krušić), strojarski inženjer (Požega, 6. V. 1908 – ?). Sin Julijev. U nepoznato doba promijenio je prvotno prezime u Krušić. Prije II. svj. rata bio je pripravnik kod Inženjerske komore u Zagrebu i vlasnik tehničke poslovnice za trgovinu strojevima, aparatima te tehničkim potrepštinama sa sjedištem u Draškovićevoj ul., a posebno se bavio toplinskom tehnikom. Imao je tehničko zastupstvo poduzeća Industria Nazionale Cavi Elettrici S. A. Torino i Società Generale per l’Industria della Magnesia iz Milana. Po uspostavi NDH, u lipnju 1941, prešao je na katoličanstvo te mu je izdana dozvola za nenošenje žid. znaka do 15. VI, a sred. srpnja dozvola mu nije bila produžena. Čini se da je u to doba izbjegao u Torino.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27271. – NAZ, skupina NDS 6062/1941. – Popis žrtava.

LIT.: I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

KRAUS, Rudolf, žid. aktivist (? – ?). Prvi je poslijeratni predsj. ŽO u Splitu.

LIT.: D. Kečkemet: Židovi u povijesti Splita. Split 1971.

KRAUS, Samuel (?, 1884 – ?). God. 1938. spominje se kao vjerski službenik u ŽO u Požegi.

KRAUS, Sigismund, publicist (Sarajevo, 1910 – Zagreb, 9. VII. 1941). Djelovao je kao bankovni službenik. Član je KPJ od 1934. Surađivao je u nizu legalnih i ilegalnih novina, tjednika i polumjesečnika, koji su u Zagrebu izlazili od 1934. do 1940, i time se pridružio plejadi intelektualaca marksista, književnika i istaknutih polit. radnika koja je djelovala u uredništvima tih glasila. Vodio je partijsku tehniku Mjesnoga komiteta Zagreba. Uhićen je 1937. i osuđen na dvije godine robije. Po povratku sa izdržane kazne, nije dugo ostao na slobodi. Uhićen je poč. svibnja 1941. i otpremljen u logor Kerestinec, u kojem je bio zatočen zajedno sa 79 zagrebačkih Židova. Strijeljan je na istočnom rubu šume Maksimir (Dotršćini) u prvoj skupini talaca u Zagrebu u NDH zajedno s Božidarom Adžijom, Maksimilijanom Pricom i Otokarom Keršovanijem.

LIT.: M. Iveković: Hrvatska Lijeva inteligencija 1918–1945, 1. Zagreb 1970. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – I. Jelić: Tragedija u Kerestincu. Zagreb 1986. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – N. Lengel-Krizman: Židovski zatočenici logora Kerestinec. Novi Omanut, 9(2001) 47/48. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – Z. Levental: Jevreji u naprednom studentskom pokretu na zagrebačkom univerzitetu. Jevrejski pregled, 12(1961) 9/10.

KRAUS, Vjekoslav (Ljudevit), službenik (Osijek, 22. IV. 1881 – ?). Djelovao je kao državni činovnik i vladin perovođa. Bio je član Nadzornoga odbora i dioničar »Aluminium« d. d. u Zagrebu. Za uspostave NDH bio je u mirovini. Supruga, katolkinja, Magda rođ. Puck umrla je 16. II. 1941. Imao je sina Janka (?, 1921). Moguće da je brat industrijalca → Ivana Rikarda.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 683.

KRAUS, Vladimir, žid. aktivist (Đakovo, 1904 – ?). Na svojemu je posjedu organizirao privatnu hahšaru, s namjerom prenošenja iskustva u Palestinu. Želja mu se ostvarila nakon što se uselio u Izrael 1948. Živio je u Rišponu, gdje se osim poljoprivredom, bavio prihvatom doseljenika.

KRAUS, Walter, slikar (?Beč, 1917 – logor Jasenovac, 1945). Bježeći pred nacizmom, iselio se iz Austrije 1940. u Beograd, gdje se bavio slikanjem, grafičkim oblikovanjem, ilustriranjem i izradom zaštitnih znakova za različite tvrtke. Nakon Travanjskoga rata 1941. pokušao je sa suprugom Verom prebjeći u Dalmaciju na teritorij pod nadzorom tal. okupacijskih snaga. Bili su uhićeni u Novskoj. Deportiran je u logor Stara Gradiška, prebačen u logor Jasenovac, gdje je radio u crtaonici 7. odjela tehničke poslovnice (među zatočenicima zvana Keramika). Po zapovijedi iz uprave logora morao je crtati uvećane portrete ustaških dužnosnika, ali je potajno crtao prijatelje zatočenike. Tako je nacrtao 1942. portret Mladena Ivekovića i Anke Lovrenčić (majke zatočenika Tibora Lovrenčića). Nije poznato kako, posjedovao je za boravka u logoru Jasenovac knjigu s reprodukcijama umjetnina i Danteovu Božanstvenu komediju. Prema reprodukciji skulpture koju je načinio Luca Della Robia izveo je u terakoti skulpturu Madona s djetetom u ružičnjaku (Stara Gradiška, 1942). Stradao u proboju zatočenika 22. IV. 1945. Preživjeli zatočenik Fran Tućan uspio je iz logora iznijeti skulpturu i akvarelirani crtež tušem Unutrašnjost kružne peći u Jasenovcu (Jasenovac, 1945). Supruga Vera je deportirana u logor Đakovo, gdje je stradala.

IZV.: HDA, Zh 9947-10126. – Indeks paketarnice–popis zatočenika logora Jasenovac koji su primali pakete 1944. Br. 1291. Walter Kraus. – Popis žrtava.

KRAUS, Zdenko, kirurg (Đakovo, 27. VII. 1914 – Kalmar, Švedska, 12. XI. 1989). Sin → Gustava i Olge rođ. Kohn. Kao zagrebački gimnazijalac bio je član sportskoga kluba Makabi, u kojem je bio atletičar. Medicinu je počeo studirati na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, potom u Grazu i Pragu, a diplomirao je 1940. u Beogradu. U ožujku 1941. vratio se u Zagreb. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak. U rujnu 1941. sa suprugom Lili upućen je u Ljubiju u BiH djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa, a u lipnju 1942. priključio se partizanima djelujući kao voditelj saniteta 1. krajiške brigade, šef kirurške ekipe i referent saniteta krajiških divizija. Stekao je čin pukovnika. Nakon II. svj. rata specijalizirao je kirurgiju na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Bio je ravnatelj bolnice »Dr Mladen Stojanović« (danas KBC »Sestre milosrdnice«) u Vinogradskoj ul. u Zagrebu. Radio je kao stručnjak UN u Etiopiji, gdje je bio osobni liječnik etiopskoga cara Haila Selassija. Također je bio liječnik u Švedskoj. – Supruga Elizabeta (Lili), javna djelatnica (Beč, 23. II. 1912 – ?). Kći Julija Hermana i Elle rođ. Klein. Osnovnu školu završila je u Samoboru, nižu gimnaziju i trg. školu u Zagrebu. Nakon uspostave NDH sa suprugom je upućena BiH djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa. U lipnju 1942. priključila se partizanima te djelovala kao bolničarka u 1. krajiškoj brigadi i sestra instrumentarka u kirurškoj ekipi 4. krajiške divizije. Nakon II. svj. rata od 1945. u Beogradu je radila u sanitetskoj upravi JNA, 1946–48. kao tajnica u Vojnoj misiji Jugoslavije u Berlinu, a potom u Ministarstvu obrane u Beogradu u sanitetu i industriji naoružanja. Od 1949. djelovala je u Vojnoj bolnici u Zagrebu. Nakon umirovljenja 1950. u činu kapetana I. klase, radila je kao referentica saniteta u općini Donji grad i općini Centar. Majka je → V. Luncera.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28017. – KŽZ. – Podaci o ulazniku E. Kraus.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Bilten ŽOZ, 1989, 12. – Most, bilten Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije u Izraelu, 41(1991) 1.