KRAUS, Zdenko

KRAUS, Zdenko, kirurg (Đakovo, 27. VII. 1914 – Kalmar, Švedska, 12. XI. 1989). Sin → Gustava i Olge rođ. Kohn. Kao zagrebački gimnazijalac bio je član sportskoga kluba Makabi, u kojem je bio atletičar. Medicinu je počeo studirati na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, potom u Grazu i Pragu, a diplomirao je 1940. u Beogradu. U ožujku 1941. vratio se u Zagreb. Po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak. U rujnu 1941. sa suprugom Lili upućen je u Ljubiju u BiH djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa, a u lipnju 1942. priključio se partizanima djelujući kao voditelj saniteta 1. krajiške brigade, šef kirurške ekipe i referent saniteta krajiških divizija. Stekao je čin pukovnika. Nakon II. svj. rata specijalizirao je kirurgiju na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu. Bio je ravnatelj bolnice »Dr Mladen Stojanović« (danas KBC »Sestre milosrdnice«) u Vinogradskoj ul. u Zagrebu. Radio je kao stručnjak UN u Etiopiji, gdje je bio osobni liječnik etiopskoga cara Haila Selassija. Također je bio liječnik u Švedskoj. – Supruga Elizabeta (Lili), javna djelatnica (Beč, 23. II. 1912 – ?). Kći Julija Hermana i Elle rođ. Klein. Osnovnu školu završila je u Samoboru, nižu gimnaziju i trg. školu u Zagrebu. Nakon uspostave NDH sa suprugom je upućena BiH djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa. U lipnju 1942. priključila se partizanima te djelovala kao bolničarka u 1. krajiškoj brigadi i sestra instrumentarka u kirurškoj ekipi 4. krajiške divizije. Nakon II. svj. rata od 1945. u Beogradu je radila u sanitetskoj upravi JNA, 1946–48. kao tajnica u Vojnoj misiji Jugoslavije u Berlinu, a potom u Ministarstvu obrane u Beogradu u sanitetu i industriji naoružanja. Od 1949. djelovala je u Vojnoj bolnici u Zagrebu. Nakon umirovljenja 1950. u činu kapetana I. klase, radila je kao referentica saniteta u općini Donji grad i općini Centar. Majka je → V. Luncera.

IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28017. – KŽZ. – Podaci o ulazniku E. Kraus.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. Bilten ŽOZ, 1989, 12. – Most, bilten Udruženja useljenika iz bivše Jugoslavije u Izraelu, 41(1991) 1.