GRUBER, Albert, slikar (Baja, Mađarska, 18. VIII. 1907 – ?, 21. IV. 1945). Od 1913. živio je u Slavonskom Brodu. Završio je tri razreda gimnazije i dopisnu slikarsku školu u Berlinu. God. 1941. otvorio je soboslikarsku radionicu u Slavonskom Brodu. Zbog suradnje s partizanima potkraj 1944. bio je zatvoren, potom ubijen u transportu zatočenika prema zapadu. Slikarstvom se bavio od poč. 1930-ih. Radio je zidne slike za kat. crkvu u Bosanskom Brodu (uništene 1992) i druge sakralne objekte. Slikao je u okvirima akademskoga realizma zagasitim koloritom, u ulju te akvarelu, uglavnom portrete sugrađana (slikara Vasilija Petrovića Antipova i Josipa Tomića, muzealca Julija Hoffmana), obitelji (Autoportret sa suprugom, 1943) i crkvenih dostojanstvenika (Euzebije Fermendžin). Izlagao je skupno na izložbama u Slavonskom Brodu (1934, 1940), gdje mu je posmrtno 1981. priređena samostalna izložba, te na izložbama Likovni život Broda od 1920. do 1940 (Slavonski Brod 1980), Umjetnine slavonskih muzeja i galerija (Osijek 1984).

LIT.: V. Flego: Gruber, Albert. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.

GRUBER, Hugo, gospodarstvenik (Stari Laz kraj Ravne Gore, 20. IV. 1893 – ?logor, 1941–1945). Sin Josipa, jedinoga žid. trgovca u Gorskom kotaru i istaknuta pristaše Ante Starčevića. Završio je trg. školu na Sušaku. Od 1919. boravio je u Zagrebu, radio u više trg. poduzeća i 1925. osnovao elektrotehničku tvornicu na Radničkoj cesti, koja je pred II. svj. rat zapošljavala 130 radnika. Zbog kvalitete i cijene njegovi su se proizvodi, unatoč konkurenciji inozemnih tvrtkâ, prodavali, ali su radničke zarade bile male što je potaknulo dvomjesečni štrajk 1938. Utemeljitelj je goranskoga društva »Goranin« u Zagrebu i član pjevačkoga društva »Tomislav«. Po uspostavi NDH imovina mu je podržavljena, a njemu se gubi trag u nepoznatom logoru.

LIT.: M. Kolar-Dimitrijević: Gruber, Hugo. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002.

GRUDEN, Živko, novinar i publicist (Dugo Selo, 22. II. 1932). Sin Miroslava i Jelke rođ. Hirschler. Od najranijega djetinjstva živio je i školovao se u Zagrebu. Već kao gimnazijalac surađivao je u humorističkim listovima, a novinarstvom se profesionalno počeo baviti 1957. u Večernjem vjesniku (prethodniku Večernjeg lista). U novinskoj kući »Vjesnik« proveo gotovo cijeli radni vijek kao suradnik, urednik, komentator i kolumnist dnevnih i tjednih listova. God. 1984–88. bio je stalni dopisnik listova kuće »Vjesnik« iz New Yorka. Po umirovljenju 1992, nastavio je raditi do 1995. kao stalni dopisnik Glasa Amerike iz Hrvatske i kolumnist Novoga lista te do 2000. kao suradnik tjednika Feral Tribune. Od 2007. predsjednik je Kulturnoga društva »Miroslav Šalom Freiberger«, a od 2010. gl. urednik Ha-kola, glasila žid. zajednice u Hrvatskoj. Hrvatsko novinarsko društvo dodijelilo mu je 2012. priznanje »Milan Grlović« za izniman prinos u radu Hrvatskoga novinarskoga društva, pri čemu su osobito bili istaknuti njegovi prinosi u osnivanju Sindikata novinara Hrvatske (1990) i izradi i primjeni Kodeksa časti hrvatskih novinara. Tematski izbor novinskih tekstova, koje je objavljivao u posljednjem desetljeću XX. st. objavio je u monografiji Perači crnih košulja. Jedan je od autora udžbenika Uvod u novinarstvo (ur. S. Ricchiardi i S. Malović, Zagreb 1996) i monografije Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Hrvatskoj (Zagreb 1998) prilogom Židovi u novinarstvu u Hrvatskoj. – Sestra Vera Gruden-Džeba, ekonomistica (Zagreb, 24. IV. 1938). Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i radila u poduzeću »Informator«. – Sestra Mira ud. Slović, pedagoginja (Zagreb, 18. X. 1931). Diplomirala je engleski i njem. jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i predavala u gimnazijama u Novoj Gradiški i Zagrebu.

DJELA: Perači crnih košulja. Zagreb 2001.

IZV.: Osobni podaci ulaznika.

GRÜN MANN, Zora, keramičarka (?, 1908 – ?). Studirala u Zagrebu kod Hinka Juhna i u Beču. Odselila 1949. u Izrael.

LIT.: S. Knežević: Židovski Zagreb. Kulturno-povijesni vodič. Zagreb 2010.

GRÜN, Armin, epidemiolog (Đeletovci kraj Vukovara, 1892 – ?). Sin Jakobov. U međuratnom razdoblju djelovao je kao liječnik. Bio je zarobljen u Travanjskom ratu 1941. i II. svj. rat proveo u njem. zarobljeništvu. U travnju 1945. vratio se u domovinu i priključio partizanima te je u činu pukovnika djelovao u štabu 17. divizije i 4. armije.

LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980.

GRÜN, Ernest → GRIN, Ernest

GRÜN, Leon → GORENČEVIĆ, Iljko

GRÜN, Walter → GAT, Giora

GRÜNBAUM, Aleksandar (Saša), glumac (Smederevo, Srbija, 11. XI. 1935 – Zagreb, 8. I. 1991). Završio je Školu za opće obrazovanje radnika u Rijeci 1954. Prvi glumački angažman dobio je 1949. u Narodnom kazalištu »Ivan Zajc« u Rijeci, a 1957. postao je stalni član novosadskoga kazališta; potom je nastupao u karlovačkom (1961–63), mostarskom (1963–65), varaždinskom (1965–66) kazalištu, a 1966–91. bio je član Zagrebačkoga gradskoga kazališta »Komedija«. Tu je odigrao više od 50 uloga, a zapažen je kao Janko Sučić (Antun Gustav Matoš, Malo pa ništa) te nastupom u Nestroyevu Užetu s jednim krajem. Među njegovim mnogobrojnim ulogama u glazb. predstavama izdvaja se lik Blažekovića (Alfi Kabiljo, Car Franjo Josip u Zagrebu) te rus. agenta Tomakejeva u Kabiljovu mjuziklu Jalta, Jalta.

LIT.: D. Vrgoč (D. V.): (Nekrolog). Vjesnik, 52(1991), 10. I. – Z. Đerđ: Grünbaum, Aleksandar. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002.

GRÜNBAUM, Branko, matematičar (Osijek, 12. X. 1929). Sin Vlade i Margarete rođ. Banderier. Školovao se u Osijeku, gdje je 1948. maturirao na muškoj gimnaziji. Iste je godine započeo studij matematike i fizike na Zagrebačkom sveučilištu. Nakon završetka prve godine studija, s obitelji se u srpnju 1949. iselio u Izrael. Jednu godinu je radio i učio hebrejski jezik, potom je nastavio studij na Hebrejskom sveučilištu u Jeruzalemu. Od 1954. do 1956. služio je u Izraelskim obrambenim snagama. God. 1954. oženio se Zdenkom rođ. Bienenstock, također iz Osijeka, kćeri → M. Bienenstocka i Vilme rođ. Kohn. Magistrirao je 1954, a 1957. doktorirao matematiku. Od 1958. do 1960. bio je član Instituta za napredne studije u Princetonu. God. 1961. bio je gost predavač na Sveučilištu u Seattleu u Washingtonu te se vratio na Hebrejsko sveučilište, gdje je napredovao od docenta do izvanrednoga profesora. Od 1965. do 1967. bio je gost predavač na Državnom sveučilištu Michigan u East Lansingu, od 1966. profesor na Washingtonskom sveučilištu, a 2000. umirovljen je kao profesor emeritus. Autor je više od 200 radova, ponajviše iz područja diskretne (kombinatorne) geometrije. Začetnik je teorije apstraktnih poliedara te je osmislio multiset generalizaciju Venn dijagrama. Urednik je časopisa Geombinatorics. Dopisni član JAZU (danas HAZU) od 1988.

DJELA: Convex polytopes. London–New York 1967. – Helly’s Theorem and its Applications (suautori L. Danzer i V. L. Klee). Moskva 1968. – Studies in Combinatorial Geometry and in the Theory of Convex Sets. Moskva 1971. – Arrangements and Spreads. Providence 1972. –The Geometric Vein – The Coxeter Festschrift (suurednici C. Davis and F. A. Sherk). Springer 1982. – Tilings and patterns (suautor C. G. Shephard). New York 1986. – Configurations of Points and Lines. Providence 2009.

IZV.: Osobni podaci ulaznika.

LIT.: Jevrejski pregled, 39(1988) 5/6. – http://www.math.washington.edu/~grunbaum/index.html, pristupljeno 26. VI. 2012.