LAUFER, Josip, pravnik (Krakov, Poljska, 12. VII. 1882 – ?logor Jasenovac, 1941). Sin Salamonov. S roditeljima se 1904. doselio u Mostar. Nakon završenoga prava, ondje je od 1913. imao odvjetnički ured. God. 1928. nastanio se u Zagrebu, gdje je imao ured u Berislavićevoj ul. Po uspostavi NDH, u travnju 1941, uhićen je sa skupinom zagrebačkih odvjetnika, no bio je pušten nakon što je otkupninu platila ŽOZ. Dana 28. IV. 1941. Ravnateljstvu pošta predao je radioaparat, 14. V. prodao je za 700 din. pisaći stroj »Adler« (koji je nabavio još 1913), a 26. V. 1941. bio je prisiljen odreći se odvjetničkoga zvanja te je brisan iz Odvjetničkoga imenika. Vlastima NDH morao je 25. VI. prijaviti imovinu. Iako ga je Ustaško redarstvo postavilo za zamjenika pročelnika Odbora u stvari podavanja Židova za potrebe države, morao se tri puta seliti, posljednji put u srpnju 1941. u Kustošiju. Krajem rujna 1941. bio je uhićen, odveden na Zavrtnicu i deportiran u logor Jasenovac, gdje je stradao. Neki izvori dvoje je li doista ondje stradao ili na nekom drugom mjestu. – Supruga Emilija rođ. Mandolfo, pedagoginja (Sarajevo, 29. V. 1881 – ?). Podrijetlom je iz dubrovačke sefardske obitelji. Po ocu je zavičajnost imala u Dubrovniku, a nakon udaje u Zagrebu. U međuratnom razdoblju bila je učiteljica više djevojačke škole. Za uspostave NDH bila je u mirovini. – Sin Rikard, knjižar (?Mostar, BiH, o. 1908 – ?). Studirao je pravo te 1. V. 1932. kao odvjetnički vježbenik počeo raditi u očevu uredu, istupio je već nakon šest dana i počeo raditi kao vježbenik na sudu, a u studenom 1932. kod → J. Mogana. U Zagrebu je 1934. otvorio prvu knjižaru specijaliziranu za distribuciju židovskih i cionističkih knjiga u Jugoslaviji. – Otac Salamon, veterinar (Tarnobrzeg, Poljska, 11. III. 1859 – ?). Iz Tarnobrzega se 1904. doselio u Mostar. Od 1886. do umirovljenja 1919. radio je kao veterinarski nadzornik. U međuratnom razdoblju živio je u Zagreb, gdje je do uspostave NDH uživao državnu mirovinu.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 684. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28171. – Popis žrtava.
LIT.: Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 4(1930) 10; 6(1932) 1, br. 5; 7(1933) 1. – J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Jevrejski glas, 7(1934) 40. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.