KUNA, Herta (rođ. Fess), filologinja (Požega, 13. III. 1922 – Zagreb, 30. VII. 2009). U Požegi je završila tri razreda gimnazije, a potom je nastavila školovanje u Sarajevu kamo se s obitelji preselila uoči II. svj. rata. Rat je preživjela u Sarajevu 1941–43, potom u različitim izbjeglištvima. Bila je donekle zaštićena mješovitim brakom (udala se 1941), no roditelji su joj stradali. Nakon što je 1944. iz Moslavine pobjegla na oslobođeni teritorij Hrvatske, umrlo joj je dvoje djece. Poslije rata sa suprugom je neko vrijeme živjela u Zagrebu, gdje je radila u Odjelu unutrašnjih poslova Gradskoga narodnog odbora. Potom su se preselili u Novi Sad, gdje je bila ravnateljica Doma za izgubljenu i izbjeglu djecu (Doma omladinaca iz Poljske). U Sarajevo se vratila 1951. te iduće god. završila gimnaziju. Diplomirala je 1958. na Katedri za srpskohrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, gdje je i doktorirala 1962. tezom Jezik fra Filipa Laštrića, bosanskog franjevca XVIII vijeka. Izabrana je za docenticu na tom fakultetu 1963, a redovita je profesorica bila od 1974. Umirovljena je 1987. Znanstveno se bavila staroslavenskim jezikom i poviješću hrvatsko-srpskog literarnog jezika. Objavila je više knjiga i članaka, sudjelovala u projektu Prilozi za istoriju bosanske književnosti Akademije nauka BiH. Potaknula je proučavanje sefardske ladino književnosti. Vlastita istraživanja u području staroslavenskoga jezika usmjerila je na identifikaciju bos. redakcije staroslavenskoga te uredila divot-izdanje značajnoga bos. rukopisa Hvalova zbornika (preslik u boji i transkripcija s većim uvodom, 1986). Objavljivala je znanstvene članke i rasprave u mnogobrojnim publikacijama: Jezik, Slovo, Zbornik za filologiju i lingvistiku, Život, Izraz, Književni jezik (članica uredništva 1972–74, gl. urednica 1975–79), Pregled, Radovi Naučnoga društva BiH. God. 2009. objavljena joj je knjiga Srednjovjekovna bosanska književnost u kojoj je sabrala svoja dugogodišnja istraživanja. Nakon izbijanja rata u BiH i okupacije Sarajeva, izbjegla je u Zagreb te do smrti živjela u Domu »Lavoslav Schwarz«. Bila je jedna od najuglednijih južnoslavenskih filologinja. Dobitnica je Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva, Dvadesetsedmojulske nagrade, Ordena rada sa zlatnim vijencem, Ordena zasluga za narod sa srebrnom zvijezdom, Medalje za hrabrost, Plakete grada Sarajeva i Plakete Univerziteta u Sarajevu.
DJELA: Jezik fra Filipa Laštrića, bosanskog franjevca XVIII vijeka. Sarajevo 1967. – Jezičke karakteristike književnih djela Dositeja Obradovića. Sarajevo 1970. – Hrestomatija starije bosanske književnosti. Sarajevo 1974. – Jezik štampe u Bosni i Hercegovini do 1918. godine. Sarajevo 1981. – Jezik »Bosanskog prijatelja«, prvog bosanskohercegovačkog časopisa. Sarajevo 1983. – Srednjovjekovna bosanska književnost. Sarajevo 2009.
IZV.: Osobni podaci ulaznice.
LIT.: Literarni jezik. Sarajevo 1987. – Ha-kol, 2009, 111. – D. Gabrić-Bagarić: (Nekrolog). Slovo, 2009, 59. – Ista: Kuna, Huta. Hrvatski biografski leksikon, 8. Zagreb 2013. – http://www.radiosarajevo.ba/novost/8207/herta-kuna-zivot-posvecen-nauci, pristupljeno 31. I. 2011.