KRAUSS, Friedrich Salomon (Kraus; Fridrih Salomo, Fritz, Miroslav), etnolog i žid. aktivist (Burnazovica kraj Požege, 7. X. 1859 – Beč, 29. V. 1938). Potječe iz trg. obitelji. Nakon završene gimnazije u Požegi, od 1877. studirao je klasičnu filologiju i povijest na Sveučilištu u Beču, gdje je doktorirao 1882. tezom De praepositionum usu apud sex scriptores Historiae Augustae. Potom se bavio južnoslavenskim folklorom te bio jedan od njegovih vodećih proučavatelja. Po zadatku Bečkoga antropološkoga društva i uz financijsku potporu princa prijestolonasljednika Rudolfa Habsburgovca 1884–85. proputovao je BiH, Slavoniju, svjeverozap. Hrvatsku i Dalmaciju te zabilježio više od 200 000 stihova guslarske poezije »južnoslavenskih muhamedanaca«. Među prvima je istraživao spolnost u Južnih Slavena. Kao sljedbenik Sigismunda Freuda često se u svojim radovima na njega pozivao, ističući važnost nagona u etnološkim istraživanjima. Bio je tajnik bečkoga ogranka Svjetskoga židovskoga saveza (Alliance Israélite, 1891–1901), profesor i ravnatelj bečke Škole za ratne invalide (1914–19) te sudski tumač za sve južnoslavenske jezike. Uz to je prevodio na njemački srp. pisce (Branislav Nušić, Milovan Glišić, Svetozar Ćorović), objavivši te prijevode u vlastitoj nakladi u tzv. Biblioteci izabranih srpskih remek-djela (Biliothek ausgewählter serbischer Meisterwerke). U poznijim godinama uglavnom se bavio običajima različitih naroda u vezi sa spolnim odnosima, te na njemački preveo djelo Jacquesa Dulaurea (1755–35) Die Zeugung in Glauben, Sitten und Brauchen der Völker, dodavši različite podatke o Južnim Slavenima. Osam je godina bio izdavač etnomedicinskog mjesečnika Am Urquell specijaliziranoga za folklor te pokretač i urednik 10 svezaka časopisa Anthropophyteia (1904–13), u kojima su objavljeni njegovi članci o ljubavnim čaranjima, spolnim bolestima, postupcima s malom djecom, abortivnim sredstvima i skatologiji kod Južnih Slavena. Po ocjeni struke, njegove publikacije znatnim su dijelom opscene i nekritične, bez znanstvene vrijednosti. Služio se pseudonimima i šiframa Suljo Serhatlija, Selim Vilimov, Rudolf, K., k-ss.
DJELA: Artemidoros aus Daldis, Symbolik der Träum Wien – Pest – Leipzig 1881. – Sagen und Märchen der Südslaven. Leipzig 1883. – Südslavische Hexensagen. Wien 1884. – Südslavische Pestsagen. Wien 1884. – Sitte und Brauch der Südslaven. s. a. 1885. – Smailagić Meho: pjesan naših muhamedovaca. Dubrovnik 1886. –Volksglaube und religiöser Brauch der Südslawen. Münster 1890. – Bojagić Aliles Glueck und Grab: zwei mosliminische Guslarenlieder. Leiden 1896. – Streifzuege im Reiche der Frauenschoenheit. Leipzig 1903. – Die Anmut des Frauenleibes. Leipzig 1904. – Slavische Volksforschungen. Abhandlungen über Glauben, Gewohnheitsrechte, Sitten, Bräuche und die Guslarenlieder der Südslaven, vorwiegend auf Grund eigener Erhebungen. Leipzig 1908. – Anthropophyteia: Jahrbuecher fuer Folkloristische Erhebungen und Forschungen zur Entwicklungsgeschichte der geschlechtlichen Moral, 1–9. Leipzig 1904–1912. – Mrsne priče: erotska, sodomijska i skatološka narodna proza. Beograd 1986. – Die vereinigten Koenigreiche Kroatien und Slavonien. Wien 1999. – Volkserzählungen der Südslaven. Märchen und Sagen, Schwänke, Schnurren und erbauliche Geschichten. Wien 2002.
LIT.: P. Blau: Krauss, Friedrich Salamon. Encyclopaedia Judaica, 10. Berlin 1934. – Krauss, Fridedrich Salamon. Österreichisches biographisches Lexicon 1815–1950, 4. Graz–Köln 1969. – M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 2, 1876-1918. Zagreb 1970. – Krauss, Friedrich Salomo(n). Hrvatska enciklopedija, 6. Zagreb 2004. – A. Budaj: Valis Judaea. Povijest požeške židovske zajednice. Zagreb 2007. – M. Hameršak: Krauss, Friedrich Slomo. Hrvatski biografski leksikon, 8. Zagreb 2013.