KRAUS, Željko, gospodarstvenik (Szentborbás, Mađarska, 23. IV. 1904 – Korenica, IV. 1943). Sin ekonomista Bele i Regine rođ. Wichter. Nakon I. svj. rata obitelj se doselila u Brčko, gdje je završio tehničku školu i mehaničarski zanat, nakon čega se zaposlio u Zagrebu. Niz godina proveo je na specijalizaciji u Italiji u tvornicama automobila »Fiat« i »Lancia.« U Zagrebu je kupio obiteljsku kuću u Učkinoj ul. na Trešnjevci, oženio se 15. XI. 1931. Elzom rođ. Goldberger (Bjelovar, 21. VII 1907 – ?), koja je nakon školovanja u Varaždinu, 1928. u Beču završila Privatschule für Kunstgewerbe kod Hilde Gelbkopf te imala salon šešira i pozamanterije u Zagrebu. Oko 1935. obitelj se preselila na Plitvička jezera, gdje je otvorio mehaničarsku radionicu i kupivši 5 autobusa otvorio autobusnu liniju Plitvice–Vrhovine. Istodobno je bio i nadzornik električne centrale i vodovoda za Plitvička jezera. Po uspostavi NDH, krajem 1941, poslali su ilegalno kćeri → Nadu Premerl i Tatjanu (?, 1940 – Gornja Stubica, 1945) baki Olgi Goldberger Steiner u Gornju Stubicu, a oni su 1942, bježeći pred četnicima, morali napustiti stan i autobusno poduzeće te su se priključili partizanima. Supruga je radila na pošti na Plješivici, posljednji put se spominje u ožujku 1945, dok je on bio organizator rada u Centralnoj radionici Glavnoga štaba na Bijelim Potocima. Krajem 1942. postavljen je za upravnika nove tehničke radionice u Vrelu kraj Korenice radeći zatvarače za protutenkovske topove, ručne bombe, mine i dr. Iako je u travnju 1943. obolio od tifusa, ostao je u radionici kao jedini stručni savjetnik. Zbog nepažnje djelatnika u radionici je došlo do eksplozije u kojoj je poginuo. U Holokaustu su također stradale njegove tri sestre. – Brat Gjula (Julio) bio je interniran u logor u Kraljevici, gdje je bio starješina barake M1. Nakon kapitulacije Italije bio je u logoru Kampor na Rabu. Stradao je 1944. tijekom 6. neprijateljske ofenzive u Lici sa suprugom Editom, kćeri Ditom i Editinom majkom Eugenijom Kornfein.
IZV.: Podaci o ulazniku B. Polić.
LIT.: Kotar Korenica i kotar Udbina u narodnooslobodilačkom ratu i socijalističkoj izgradnji. Karlovac 1979. – Uredimo najveće partizansko groblje u Hrvatskoj. Vjesnik, 35(1975), 22. XII. – Prva partizanska haubica. Vjesnik, 36(1976), 15. II. – Partizanske radionice. Popravak tenka. Večernji list, 23(1979), 19. XII. – Partizanske radionice (2). Ibid., 26. XII.