GOTTLIEB, Hinko (Hajim), pisac, pravnik i žid. aktivist (Đurđevac, 5. V. 1886 – Tel Aviv ili Holon, Izrael, 22. XI. 1948). Sa suprugom Ružom rođ. Löwenstein otac je Vlade i Danka. Maturirao je na Gornjogradskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu 1904. U Beču je studirao medicinu i pravo, koje je doktorirao temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1911. Još je kao učenik sudjelovao u cionističkom pokretu kao predsjednik žid. omladinskoga društva u Zagrebu »Literarni sastanci«. Isprva je radio u bjelovarskom Kotarskom sudu, zatim u odvjetničkim uredima. Bio je predsj. Židovske bogoštovne općine te cionističke organizacije u Bjelovaru. Mobiliziran u I. svj. ratu, 1914. upućen je na albansko ratište te je na Cetinju bio urednik novina Cetinjer Zeitung (1916). Nakon I. svj. rata, bio je odvjetnik u Bjelovaru (1917–29) i Zagrebu (1929–41) te urednik mjesečnika Omanut (1936–41). Po osnutku NDH Gestapo ga je uhitio u travnju 1941. te s pedesetak uglednih zagrebačkih Židova odveo u Graz. Bio je pušten i dobio je propusnicu s kojom je otišao u Hrvatsko primorje te bio interniran u logore u Kraljevici i u Kamporu na Rabu (od studenoga 1942. do rujna 1943). Nakon kapitulacije Italije priključio se partizanima, a u ožujku 1945. odlazi u Palestinu. – Od đačkih dana pisao je pjesme, novele, satire, humoreske, igrokaze, književne i kulturološke prikaze te ih objavljivao, pretežito u periodici žid. zajednice Židovska smotra (1906–08), Židovska svijest (1922–23), Haaviv–Proljeće (1929–30), Hanoar (1930–31), Židov (1933–36, 1940), Omanut (1936–41), Jevrejski glas (1937), Jevrejska tribuna (1940), Davar (1944–48), Mišmar (1948). Osječki HNK izveo je njegovu komediju Eksperimenti profesora Evansa (1937). Jedina zbirka pjesama Ijar, jevrejski maj i druge pjesme (1935) sadržava refleksije o osobnoj svagdašnjici, biblijskoj prošlosti i političkoj zbilji s naglašenim cionističkim idejama, a karakterizira je utjecaj Heinricha Heinea (ironija, duhovite i neočekivane poante). U prozi spaja zbiljske i autobiografske motive s fantastičnima. Na hrvatski je prevodio djela hebrejskih i njem. pisaca, a njegova je knjiga prijevoda Heineove lirike (Izabrane pjesme, Zagreb 1936) ocijenjena kao jedna od uspješnijih u nas. Također je jedan od prevoditelja u Antologiji novohebrejske književnosti (Zagreb 1935). Neka od njegovih djela preveo je 1939. na hebrejski jezik → C. Rotem i objavljivao u listu Davar. Njegov Psalam čitan je po logorima u Dalmaciji. U Izraelu je nastavio književni rad; pisao kratke priče s temom Holokausta, priče za djecu, igrokaze te roman Ključ od velikih vrata, posvećen sinovima, objavljen na engleskom i preveden 1950. na hebrejski (Cvi Rotem). Bio je cionističke orijentacije. Isticao se intelektualno-humanističkim stavovima pa je početak II. svj. rata i proglašenu neutralnost jugoslav. vlade komentirao kako vlade mogu biti neutralne, ali ne ljudi, koji su za slobodu i jednakost, a protiv tiranije. Sahranjen je u aleji književnika i novinara na groblju u Nahlat Jichaku. Prema riječima → Slavka Rosenberga »bio je gospar u duši, a demokrat po ophođenju«.
DJELA: Ijar, jevrejski maj i druge pjesme. Zagreb 1935. – The Key to the Great Gate. New York 1947.
LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 1(1927) – 15(1941). – Židovska smotra, 8(1914) 3. – A.: H. Gottlieb, Ijar, jevrejski maj i druge pjesme. Narodne novine, 101(1935) 57. – M. A. Sporšić: Gottlieb, Ijar, jevrejski maj i druge pjesme. Obzor, 76(1935) 36. – L. S.: Pedesetogodišnjica dra Hinka Gottlieba (s portretom). Židov, 20(1936) 18. – P. Žuljević: Gostovanje osječkog narodnog kazališta u Varaždinu. Varaždinske novosti, 8(1936–1937) 396. – E. Samlaić: Gottlieb kao prevodilac Heinea. Omanut, 3(1939) 7/8. – O. Gross: Književno veče Omanuta. Židov, 24(1940) 10. – C. Rotem: Hinko Gottlieb u Erec Jisraelu. Uz desetogodišnjicu smrti. Jevrejski almanah, 1957–1958. – Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – A. Tkalčević: Gottlieb, Hinko. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2001. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 9(2001) 47/48. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – I. Rochlitz: Accident of Fate. A Personal Account 1938–1945. Waterloo 2011.