KOLAR, Hugo (Kohn), gospodarstvenik (Osijek, 21. X. 1874 – Auschwitz, VIII. 1942). Sin posjednika i trgovca Marka (Hidszad, Mađarska, 1838 – Osijek, 12. XI. 1903) i Pauline (Pavke) rođ. Lang (Tenja, 1843 – Osijek, 9. V. 1909) koji su u braku imali još sedmero djece (Sidonija, Ernestina, Flora, Ljudevit, Izidor, Feliks, → Dragutin). Preci su mu se u Slavoniju doselili iz Mađarske i nastanili se u Čepinu kraj Osijeka. Završio je Trgovačku akademiju. Na temelju Naredbe Kraljevske zemaljske vlade od 23. XII. 1919. dopuštena mu je promjena prezimena u Kolar. Od 1901. zajedno s mlađim bratom Dragutinom partner je u poslu veletrgovačke tvrtke »J. Springer i Petru« u vlasništvu → B. Springera, muža njihove sestre Flore rođ. Kohn. God. 1928. od obitelji Spiller kupio je radionicu trikotažne robe i pokrenuo industrijsku proizvodnju trikotaže. Nakon Springerove smrti 1933. oporučno je naslijedio udio u poduzeću, preuzeo tvornicu te je kao suvlasnik vodio s bratom → Dragutinom i sinom → Pavlom. Kupovinom zgrade Jugoslavenske udružene banke u Kapucinskoj ul. i električnih strojeva za pletenje, poduzeće prerasta u industrijsku tvornicu koja se od 1936. vodi pod imenom »Mara« sa 70-ak zaposlenih. Prema prijavi imovine Ministarstvu narodnoga gospodarstva NDH, Uredu za obnovu privrede, visina uloženoga kapitala u poduzeće 10. II. 1941. bila je 1 346 044 din. Bio je vijećnik osječke Komore za trgovinu, obrt i industriju (1929) te blagajnik masonske lože »Budnost« u Osijeku od 1930-ih do njezina raspuštanja 15. VIII. 1940. U osječkoj ŽO pripadao je manjinskoj anticionističkoj struji koju je predvodio → V. Winter, a koja se u veljači 1909. sukobila s cionistima na čelu s → H. Spitzerom. Njegova supruga Josefina rođ. Schwarz (?, 17. XII. 1880 – Auschwitz, nakon 22. VIII. 1942) od 1927. do uspostave NDH bila je predsjednica Židovskoga (prije Izraelitskoga) dobrotvornoga gospojinskoga društva u Osijeku. Sa suprugom, sinom Pavlom i kćeri Anicom (Osijek, 22. XI. 1904 – Auschwitz, VIII. 1942) otpremljen je u sabirni logor u Tenji, odakle su u transportu osječkih Židova 22. VIII. 1942. deportirani u Auschwitz.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 639. – Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Osijeku. – Podaci o ulazniku C. Kolar.
LIT.: Židovska smotra, 4(1909) 3/4. – N. Schwarz: Nešto iz povijesti Židovske bogoštovne općine u Osijeku. Jevrejski almanah, 1927–1928. – »Mara« 1909.–1984. Osijek 1984. – M. Kolar-Dimitrijević: Razvoj Trgovačko-obrtničke komore u Osijeku. Osijek 1991. – V. Kovač: Neobavezne reminiscencije jedne bivše Osječanke. Ha-kol, 1999, 61/62. – G. M. Ivanković i A. Grubišić: Ostavština osječke slobodnozidarske lože Budnost. Osijek 2003. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003.