KOHN, Hugo, javni djelatnik (Čepin, 13. VII. 1912 – Zagreb, 17. ili 22. VII. 1941). Sin trgovca Izidora i Hilde rođ. Kraus. Od 1936. bio je u građanskom braku s Elenom rođ. Misoni. Od 1933. nastanjen je u Varaždinu i zaposlen u Tvornici svile kao radnik, potom od 1940. u Tivaru kao trg. putnik. Kao istaknuti član KPJ, obnašao je značajne funkcije u varaždinskoj partijskoj organizaciji; od 1935. bio je sekretar Mjesnoga komiteta KP, od 1937. organizacijski sekretar Okružnoga komiteta KPH Varaždin–Čakovec, a od 1940. sekretar Gradskoga komiteta KPH Varaždin. U njegovu je stanu osnovan Okružni komitet KPH. Materijalno je potpomagao partijsku organizaciju u Varaždinu te se isticao u tamošnjim sportskim klubovima »Slavija« i »Sloboda«. Bio je i važan aktivist u sindikalnom pokretu, djelovao je u sindikatima URSSJ i radničkom društvu »Sloboda«, a u svilani je izabran za povjerenika za namještenike. U lipnju 1938. u Njivicama na Krku susreo je Josipa Broza Tita, kojeg je otprije poznavao te ga upozorio da ga prati policija, zahvaljujući čemu je Tito izbjegao uhićenje. Zbog sudjelovanja u radničkim demonstracijama u siječnju 1941. u Varaždinu, u znak protesta zbog raspuštanja URSSJ i »Slobode«, bio je uhićen i osuđen na pet godina izgona iz Varaždina. Sklonio se u Zagreb, gdje su mu živjele majka i sestra. Kao sekretar Mjesnoga komiteta KPH za Varaždin i Okružnoga komiteta KPH Varaždin sudjelovao je 1940. na konferencijama KPH u zagrebačkoj Dubravi, potom na V. zemaljskoj konferenciji KPJ, također u Dubravi, a u travnju 1941. na sastancima članova najvišega partijskog rukovodstva Jugoslavije na kojima su bile utvrđene smjernice za organiziranje početka oružanog ustanka. Uhićen je 7. V. 1941. te zatočen u logor Kerestinec, gdje je sudjelovao u proboju zatvorenika 14. VII. ali su ga policijske vlasti uhvatile, prebacile u zatvor u Zagrebu i potom strijeljale na Dotrščini. – Brat Ljudevit, službenik (Čepin, 1918 – Zagreb, VII. 1941). U međuratnom razdoblju bio je službenik u Varaždinu i član KPH. Po uspostavi NDH bio je uhićen 7. V. 1941. i interniran u logor Kerestinec. Sudjelovao je proboju zatvorenika 14. VII. te bio uhvaćen u blizini logora. Strijeljan je, zajedno s bratom, na Dotršćini između 17. i 22. VII. 1941. Supruga Elena ubijena je u logoru Jasenovac, a u Holokaustu je stradala i majka Hilda.
LIT.: Narodno jedinstvo, 24(1941) 172. – Varaždinske vijesti, 31(1975) 1573. – I. Šibl: Zagreb tisuću devetsto četrdeset prve. Zagreb 1967. – P. Strčić: Josip Broz Tito na otoku Krku između dva svjetska rata. Krčki zbornik, 1972, 5. – A. Golob: Zaslužni Varaždinci. Varaždin 1982. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – N. Lengel-Krizman: Židovski zatočenici logora Kerestinec. Novi Omanut, 9(2001) 47/48. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.