GOLDŠTAJN, Aleksandar (Goldstein; Simon, Šandor), pravnik i pisac (Vinkovci, 15. VII. 1912 – Zagreb, 20. X. 2010). Gimnaziju je završio 1932. u Vinkovcima, a 1938. doktorirao temeljem rigoroza na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Po osnutku NDH iz Osijeka je prebjegao u Hrvatsko primorje te je bio interniran u logore u Kraljevici i Kamporu na Rabu, gdje je bio član ilegalnoga logorskog NOO. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, otišao na područje pod partizanskim nadzorom, gdje je pripremao ustroj civilnoga sudstva. Bio je referent na I. kongresu pravnika antifašista u Glini 12–14. VIII. 1944. Nakon II. svj. rata obnašao je mnoge odgovorne dužnosti. Od 1945. načelnik je Zakonodavno-pravnog odjela ZAVNOH u Šibeniku, a nakon osnutka Vlade NR Hrvatske načelnik tog odjela u Ministarstvu pravosuđa. Također je bio načelnik kontrolnoga odjela u Ministarstvu pravosuđa FNRJ u Beogradu 1946–47. i predsj. Glavne državne arbitraže pri Vladi FNRJ 1947–54. Pokretač je i urednik Zbirke odluka državne arbitraže (1–7. Beograd 1948–1954). Istodobno je potaknuo, pripremao i nadzirao izradbu Lučkih uzanci (1951) i Općih uzanci za promet robom (1954). Kao jedan od osnivača i gl. organizator privrednoga sudstva u SFRJ, braneći načelo zakonitosti zauzimao se da se državne arbitraže pretvore u privredne sudove korištenjem iskustava zemalja s razvijenim trgovačkim sudovanjem. Nakon donošenja Zakona o privrednim sudovima 1954. izabran je za predsj. Vrhovnoga privrednoga suda u Beogradu. God. 1959. izabran za redovitoga profesora na Katedri privrednoga prava Pravnoga fakulteta u Zagrebu koju je vodio do 1981. Poslijediplomski studij iz privrednoga prava, prvi studij te vrste u nas, utemeljio je 1962. te bio njegov voditelj do umirovljenja 1982. U nastavu je 1968. uveo i predmet Pravo međunarodne trgovine. God. 1967–73. bio je sudac Ustavnoga suda Hrvatske. – Uži znanstveni interes usmjerio je na opću teoriju ugovornoga prava, međunarodno trgovačko ugovorno pravo, međunarodno trgovačko arbitražno pravo te posebna područja međunarodnoga trgovačkog prava i probleme pravnoga sustava SFRJ. Radeći na studiji o utjecaju državnih akata na ugovore u međunarodnoj trgovini, proveo je istraživanja u Max-Planckovu institutu za međunarodno privatno pravo u Hamburgu te sudske prakse u Engleskoj, Francuskoj, Švicarskoj i Njemačkoj. Plod toga je monografija Utjecaj državnih akata na vanjskotrgovinske ugovore u međunarodnom i komparativnom trgovačkom pravu (Zagreb 1966), pionirsko djelo u nas. Svoje znanstvene poglede o autonomnom pravu, posebice trg. običajima i općim uvjetima poslovanja izložio je u knjizi Privredno ugovorno pravo (Zagreb 1967, 19742, 19803), a o autonomnim pravilima Međunarodne trgovačke komore i općim uvjetima poslovanja Europske ekonomske komisije UN u djelu Međunarodno trgovačko pravo (Zagreb 1970). Uz knjige, monografije i udžbenike objavio je znanstvene i stručne članke te rasprave u periodičkim publikacijama i posebnim edicijama Ekonomskog instituta u Zagrebu i HAZU: Arhiv za pravne i društvene nauke (1949–54, 1956, 1958), Journal of Comparative Law (1954–55, 1958, 1965), The New Yugoslav Law (1956, 1958), Wirtschaft und Recht (1956), Anali fakulteta u Beogradu (1959, 1961, 1984–85), Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (1959, 1961, 1963, 1994), Jugoslavenska revija za međunarodno pravo (1960), Journal of Business Law (1961), Zbornik radova o stranom i uporednom pravu Instituta za uporedno pravo (1966, 1981), Pravo i društvo (1983–84), Pravo i vanjska trgovina (1983) i dr. God. 1966. pokrenuo je izdavanje specijaliziranih pravnih djela, posebice s područja privrednoga prava i međunarodnoga trgovačkoga prava (55 naslova u Pravnoj biblioteci zagrebačkoga Informatora). U glasilu Informator potaknuo 1973. izlaženje i bio urednik mjesečnoga priloga Inozemno i međunarodno privredno pravo. Suradnik je, član redakcijskog odbora i urednik poglavlja o privrednom pravu u Pravnom leksikonu (Beograd 1964) i Pravnoj enciklopediji (Beograd 1979) te član uredničkog vijeća londonskoga Journal of Business Law (od 1959). Djelovao je u vijećima Arbitražnoga suda Međunarodne trgovačke komore u Parizu (od 1958), International Centre for Settlement of Investment Disputes u Washingtonu (od 1974), London Court of Arbitration (od 1978) i Permanent Court of Arbitration u Hagu (od 1982). God. 1979. izabran za izvanrednoga člana JAZU, a 1991. za redovitoga člana HAZU. – Sa suprugom Zlatom (o. 1915 – Zagreb, 11. V. 2006) otac je Milivoja, pravnika (Beograd, 7. VII. 1950). Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Zagrebu, gdje je diplomirao i 1982. magistrirao na Pravnom fakultetu. Od 1978. radi u Zagrebačkoj banci. Bio je član Vijeća arbitara Međunarodnoga centra za rješavanje ulagačkih sporova (1999), direktor poduzeća »Helvag« d. o. o. (1998–2000), član Nadzornoga odbora Zagrebačka banka–Pomorska banka d. d. Split (1996–2002) i ZB invest d. o. o. u Zagrebu (od 2008) te član uprave Zagrebačke banke (od 1998).
DJELA (izbor): Pravni odnosi poduzeća. Beograd 1957. –Upravljanje privrednim poduzećima. Beograd 1959. – Pravo međunarodne kupoprodaje, 1–2. Zagreb 1963–1965. – Ugovor o stranim privatnim investicijama u Jugoslaviji,1–2. Zagreb 1972–1973. – Međunarodna trgovačka arbitraža, 1–3. Zagreb 1975–1977. – Obvezno pravo (suautor). Zagreb 1979, 19812. –Konvencija Ujedinjenih naroda o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe u strukturi prava međunarodne trgovine. Zagreb 1980. – Državni akti i vanjskotrgovački ugovori. Zagreb 1981, 19812. – Međunarodna trgovačka arbitraža i lex mercatoria. Zagreb 1984. – Trgovačko ugovorno pravo. Zagreb 1991.
IZV.: Gradska groblja Zagreb.
LIT.: V. Kapor: Goldštajn, Aleksandar. Enciklopedija Jugoslavije, 3. Zagreb 1957. – Spomenica u povodu proslave 300-godišnjice Sveučilišta u Zagrebu, 1–2. Zagreb 1969. – H. Sirotković: Povijesni osvrt na dvjestogodišnji razvoj Pravnog fakulteta u Zagrebu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 26(1976) 4. – Pravni fakultet u Zagrebu 1945–1980. Zagreb 1980. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – J. Barbić: Spomenica prof. dr Aleksandru Goldštajnu u povodu sedamdesetgodišnjice života i odlaska u mirovinu. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 35(1985) 2/3. – J. Barbić: Goldštajn, Aleksandar. Enciklopedija Jugoslavije, 4. Zagreb 1987. – Z. Goldstein: Porto re. Bilten ŽOZ, 1993, 28/29. – J. Barbić: Trgovačko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U: Pravni fakultet u Zagrebu 1776–1996. Zagreb 1996. – Goldštajn, Aleksandar. Hrvatski leksikon, 1. Zagreb 1996. – B. Vranješ-Šoljan: Goldštajn, Aleksandar. Novi Omanut, 9(2001) 47/48. – T. Delibašić: Goldštajn, Aleksandar. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. – Goldštajn, Aleksandar. Hrvatska enciklopedija, 5. Zagreb 2002. – T. Šalić: Židovi u Vinkovcima i okolici. Osijek–Zagreb 2002. – (Nekrolog). Ha-kol, 2010, 117.