KAPPER, Siegfried (Salomon Israel, Izák Šalomon), folklorist i prevoditelj (Smíchov, Češka, 21. III. 1821 – Pisa, Italija, 7. VI. 1879). U Pragu je do 1836. polazio gimnaziju i do 1839. predavanja iz filozofije na učilištu Klementinum, neko vrijeme studirao u Rusiji te u Beču 1847. završio studij medicine. God. 1847–48. bio je liječnik u Karlovcu, surađivao s Dragutinom Kušlanom, Ivanom Mažuranićem i Imbrom Ignjatijevićem Tkalcem, putovao je u Dalmaciju, BiH i na kvarnerske otoke, potom se u Beču bavio novinarstvom i kao pripadnik akademske legije sudjelovao u revolucionarnim zbivanjima 1848. U 1850-ima putovao po južnoslavenskim zemljama, 1854–66. bio liječnik u mjestima Dobříš i Mladá Boleslav i od 1867. do kraja života u Pragu. Pod utjecajem Vuka Stefanovića Karadžića za studija se počeo zanimati za južnoslavenske narode. Uz srpske i crnogorske, skupljao je i prevodio na njemački i češki hrvatske narodne pjesme, napjeve i bajke. Prijevodi pjesama što ih je prikupio u Hrvatskoj te članaka o narodnom pjesništvu i običajima iz hrv. krajeva objavljivani su mu u časopisima Ljubljanski časnik (1850), Slavische Blätter (Beč 1865–66), Triglav (1865), Dragoljub (1868), Matica (1869) i Agramer Zeitung (1874). Sastavio je i zbirke prijevoda južnoslavenskih narodnih pjesama, koje je pod utjecajem onodobnih filoloških teorija nazivao srpskima (Die Gesänge der Serben, 1–2. Leipzig 1852; Zpěvy lidu srbského, 1–2. Prag 1872–1874). Među ostalim pisao o srpskom pokretu u Vojvodini 1848–49 (1851), putopise s putovanja po južnoslavenskim zemljama (1853, 1854) i pjesme na njem. jeziku (1844, 1848; neke su uglazbili Johannes Brahms i Robert Franz). Bio je prvi Židov koji je objavio pjesničku zbirku na češkom (České listy, Prag 1846), zagovornik češkoga nacionalnoga preporoda i, uz čuvanje svijesti o podrijetlu, kulturne asimilacije Židova. Sjećanja na 1848. u Hrvatskoj objavljena su mu u Obzoru (1873, 38). Služio se pseudonimom Simo Putt.
DJELA (izbor): Slavische Melodien. Leipzig 1844. – Befreite Lieder, dem jungen Österreich. Wien 1848. – Die serbische Bewegung in Südungarn, Berlin 1851 (srp. prijevodi Novi Sad 1870–1879, Beograd–Valjevo 1996). – Südslavische Wanderungen, 1–2. Leipzig 1853 (srp. prijevodi Beograd 1935, Novi Sad 2005). – Christen und Türken, 1–2. Leipzig 1854. – Pohádky přímořské, Praha 1873, 19982.
LIT.: (O knj. Gesänge): Slovenska bčela, 3(1852) 42. – Agramer Zeitung, 28(1853) 150. – C. Wurzbach: Biographisches Lexikon des Kaiserthums Oesterreich, 10. Wien 1863. – S.: Dr. Siegfried Kapper. Slavische Blätter, 1(1865) 14. – A. Šenoa (A. Š.): Poezie světová. Vienac, 5(1873) 21. – S. Singer: Beiträge zur Literatur der kroatischen Volkspoesie. Agram 1882, 78/79. – O. Donath: Siegfried Kappers Leben und Wirken. Archiv für slavische Philologie, 30(1909) 3/4. – S. Pecinovský-Rastovčan: Kapperova »Lazarica« i naša narodna pjesma. Rad JAZU, 1917, 216, – L. Šik: Jevrejski liječnici u Jugoslaviji. Liječnički vjesnik, 53(1931) 4. – I. Esih: Kapper i Hrvati. Obzor, 75(1934) 248. – Dr. Sigfrid Kaper. Jevrejski glas, 10(1937) 28. – R. Maixner, T. Jakić i I. Esih: Korespondencija Dragojla Kušlana. Građa za povijest književnosti hrvatske, 1950, 19. – J. Šidak: Značenje Karlovca u preporodnom pokretu. Karlovac 1579–1979 (zbornik). Karlovac 1979. – L. Glesinger: Ilirski pokret i Jevreji. Novi Omanut, 15(2007) 81. – D. Mujadžević: Kapper, Siegfried. Hrvatski biografski leksikon, 7. Zagreb 2009.