JULIUS, Đuka, novinar (Beograd, 21. V. 1925 – Ann Arbor ili Detroit, SAD, 28. VIII. 1991). Sin → Dezidera i Jelene rođ. Engel, brat → Stevin. Djetinjstvo je proveo u Kovinu. S obitelji 1936. došao u Vrapče kraj Zagreba, gdje mu je otac dobio mjesto u Državnoj duševnoj bolnici (danas Klinika za psihijatriju). U Zagrebu je pohađao gimnaziju te je 1941. kao učenik primljen u SKOJ. Po uspostavi NDH, ne mogavši nastaviti školovanje, od jeseni 1941. radio je kao automehaničar, a od sred. 1943. do jeseni 1943. s roditeljima i bratom bio u Stančiću kraj Božjakovine, gdje je otac vodio improviziranu dječju psihijatrijsku bolnicu. Sudjelovao je u diverziji na lokalnu trafostanicu u proljeće 1943, a u jesen iste godine cijela se obitelj pod okriljem Zagrebačkoga odreda priključila partizanima. S roditeljima je stigao u Otočac, odakle su ga uputili u 3. udarnu brigadu 6. ličke divizije te je postao komesar čete. Bio je teško ranjen u borbama prilikom desanta na Drvar 25. V. 1944. i upućen u Italiju na liječenje. Nakon 1945. bio je član Agitpropa Narodnoga fronta Jugoslavije, dugogodišnji suradnik, komentator i urednik Politike. God. 1956. izvještavao je iz Mađarske te bio dopisnik iz Washingtona, Bonna, Havane i Meksika, specijalni izvjestitelj iz Irana 1951, Bagdada 1959, Turske 1960. te s Titovih putovanja u Egipat, Etiopiju i SSSR. Bio je utemeljitelj i prvi gl. urednik Politike ekspres (1965–71). Nakon umirovljenja 1978, nastavio je djelovati u Meksiku kao slobodni novinar, specijalni izvjestitelj za cijelu Latinsku Ameriku (1978–85) i vanjskopolitički urednik i komentator meksičkog lista Excelsior (1985–91). Teško oboljevši liječio se u SAD, a pokopan je u Mexico Cityju uz državne počasti. Tadašnji meksički predsj. Carlos Salinas u Excelsioru mu je zahvalio na doprinosu meksičkomu novinarstvu, dok je Politika objavila samo kratku obavijest o smrti jer se uoči raspada Jugoslavije suprotstavio politici Slobodana Miloševića. – Kći Dina, novinarka (Kastav, 8. II. 1952). Radila je u beogradskoj Politici, a 1980-ih bila je gl. urednica lista Opatija. Tih je god. živjela u Rijeci, gdje je bila članica lokalnoga bridge kluba. Sudjelovala je na lokalnim izborima 2001. na zajedničkoj listi Primorsko-goranskoga saveza i Istarskoga demokratskog sabora.
DJELA: Kubanski bunt. Koreni, značaj, budućnost. Beograd 1962. – Če Gevara vitez nemira. Beograd 1967. – Kuda ide svet. Nesvrstanost, jedina alternativa. Beograd 1978. – Havana. Sukobi ili sporazumi. Beograd 1979.
LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – P. Požar: Julius Đuka. Leksikon povijesti novinarstva i publicistike. Split 2001. – S. Julius: Neither Red nor Dead. Coming of Age in former Yugoslavia During and after World War II. Ann Arbor 2004. – A. Rafailović: Julius, Đuka. Znameniti Jevreji Srbije. Biografski leksikon. Beograd 2011.