JUHN, Miroslav (Jun), publicist i političar (Podgorač, 15. VII. 1897 – logor Jadovno ili Jasenovac, 1941). Sin Mavra, brat Gustava, → Hinka i Srećka, suprug → Ine Broda. Klasičnu gimnaziju završio je 1915. u Osijeku. Za I. svj. rata bio je mobiliziran i zarobljen na ist. bojišnici, gdje je sudjelovao u Oktobarskoj revoluciji. Bio je član Jugoslavenske sekcije agitacije i propagande pri Ruskoj komunističkoj partiji u Moskvi, a vrativši se 1921. u Kraljevinu SHS pristupio je KPJ. Nepouzdani su podaci o njegovu studiju. Bio je član Hrvatskoga novinarskog društva 1922–40; u tom je razdoblju vjerojatno tek dio tekstova objavio pod vlastitim imenom. Pretežno o gospodarskim temama – napose o uzrocima i odjecima svjetske krize te razvoju kapitalističkoga sustava – pisao je u periodici Zagreber Tagblatt (1923), Morgenblatt–Jahrbuch (1928), Trgovačke novine (1929), Almanah savremenih problema (1933), Jugoslovenska privreda (1933), Jugoslovenski Lloyd (1933–35; odgovorni urednik 1935–36), Književnik (1933–37) i Hrvatska privreda (1938). Objavio je rasprave o individualnoj psihologiji Alfreda Adlera (Almanah savremenih problema, 1932; Vidik, 1932, 2) u kojima je, polazeći od stajališta Manesa Sperbera, upozorio na njezinu društvenu i povijesnu uvjetovanost, također o problemu otuđenja i čovjeku kao proizvodu vlastita rada u Marxovim ranim djelima (Književnik, 1934, 12) pa ga Božo Kovačević i Predrag Matvejević drže prethodnikom »praxis-filozofije«. Pod zajedničkim pseudonimom R. P. Junovski, s Rikardom Podhorskym preveo je Lenjinovo Agrarno pitanje (Zagreb 1935). Potkraj života radio je kao službenik u zagrebačkoj podružnici filmske tvrtke »Metro-Goldwyn-Mayer«. Osim što se spominje kao suradnik ilegalne »Centralne tehnike«, od 1935. bio je član Glavnoga inicijativnoga odbora Jedinstvene radničke partije (poslije Stranka radnog naroda), a od 1937. razvijao je nakladničku djelatnost pri Agitpropu CK KPH. God. 1939–40. sudjelovao je u organizaciji povratka španj. dobrovoljaca. Bio je pritvaran 1936. i 1941, a po uspostavi NDH preuzeo je žid. znak. Iako je prešao na katoličanstvo, ubrzo je bio uhićen. Prema jednomu izvoru stradao je u logoru Jasenovac, a prema drugomu u Jadovnu u kolovozu 1941. – Brat Srećko, inženjer (Podgorač, 30. V. 1881 – Zagreb, 20. VIII. 1953). Osnovnu školu završio je u Podgoraču, srednju u Osijeku, a Visoku tehničku školu u Budimpešti. U I. svj. ratu kao austroug. vojnik bio je ranjen na bojišnici na Soči. Kao inženjer radio je u Ogulinu, Delnicama, Osijeku, Požegi, Dubrovniku, Cetinju i Zagrebu, gdje je bio viši tehnički savjetnik Kraljevske banske uprave, a od 1935. do umirovljenja 1939. voditelj arhitektonskoga odsjeka i zamjenik načelnika. Vodio je i nadzirao gradnju cesta (Zdihovo–Ponikve u kotaru Vrbovsko, Rakovica–Drežnik u kotaru Slunj) i mostova (Fužine, Brodu na Kupi, Čabar, Požega, Nova Gradiška), vodovoda, škola (gimnazija u Kušlanovoj ul. i Tehnički fakultet u Zagrebu), bolnica (kirurški paviljon bolnice u Sisku, bolnica na Sušaku, infektivni paviljon bolnice u Osijeku). Po uspostavi NDH zatražio je priznanje arijskih prava i oslobođenje od nošenja žid. znaka, no molba je bila odbijena. Preuzeo je žid. znak i prešao na katoličanstvo. Preživio je II. svj. rat zahvaljujući mješovitomu braku.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 678. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27355, 28821. – HDA, Zagrepčani–revolucionari, antifašisti i žrtve fašističkog terora 1941.–1945. (rukopis). – KŽZ. – Popis žrtava. – ŽOZ, Knjiga umrlih.
LIT.: – P. Gregorić: Narodnooslobodilački pokret u zapadnoj Slavoniji, Moslavini i Bjelovarskom okrugu 1941. godine. Sjećanja. Slavonski Brod 1969. – M. Iveković: Hrvatska lijeva inteligencija 1918–1945, 1–2. Zagreb 1970. – I. Jelić: Komunistička partija Hrvatske 1937–1941. Zagreb 1972. – P. Matvejević: Za suputnike. Književna reč, 8(1979) 131. – Z. Stipetić: Argumenti za revoluciju – August Cesarec. Zagreb 1982. – K. Milanović-Paulić: Podgorač u Slavoniji. Sjećanja i zapisi. Zagreb 1986. – B. Kovačević: Psihoanaliza i ljevica. Zagreb 1989. – Isti: Slučaj zagrebačkih revizionista. Zagreb 1989. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – V. J. Opačić: Juhn, Miroslav. Hrvatski biografski leksikon, 6. Zagreb 2005.