GOLDSTEIN, Ivo, povjesničar i žid. aktivist (Zagreb, 16. III. 1958). Sin → Slavka i Vere rođ. Stanković, brat → Pavla, suprug Sanje rođ. Petrušić i otac Vere (Zagreb, 4. XI. 1989) i Tese (Zagreb, 17. X. 1994). U Zagrebu je maturirao u Klasičnoj gimnaziji, a 1979. diplomirao povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1988. na Filozofskom fakultetu u Beogradu tezom Bizant na Jadranu od Justinijana I. do Bazilija II. Studijski je boravio u Parizu (1981–82. na École des hautes études en sciences sociales) i Ateni (1987–88). Od 1980. radi na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, od 1984. kao asistent i voditelj Katedre za opću povijest srednjega vijeka. God. 1988. izabran je za docenta na Katedri za opću povijest srednjega vijeka, 1996. za izvanrednog, 2001. za redovitog profesora, a 2007. u trajno zvanje redovitog profesora. God. 1991–96. bio je predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest. Od 2003. profesor je na predmetu Hrvatska povijest u XX. st. na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta (od 2003), predstojnik Katedre za judaistiku (od 2007) te predstojnik Katedre za hrvatsku povijest na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta (od 2010). Bavi se bizantologijom i hrv. poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, te poviješću Židova u Hrvatskoj, a od o. 2000. i hrv. poviješću XX. st. U više navrata bio je član različitih tijela ŽOZ, angažiran u reaktivaciji sportskoga društva 1980-ih, osobito nogometne sekcije. Sudjelovao je na nekoliko europskih i svjetskih Makabijada u Izraelu i Europi. Nakon sukoba u ŽOZ, suosnivač je žid. vjerske zajednice Bet Israel u Zagrebu te njezin prvi predsjednik (2005–12). – Knjige Holokaust u Zagrebu i Židovi u Zagrebu 1918–1941. temeljna su djela o povijesti Židova u Zagrebu i Hrvatskoj u međuratnom i ratnom razdoblju. Preveo je i komentarima popratio djelo Theodora Herzla Židovska država (Zagreb 2011). Od ostalih knjiga ističu se Hrvatski rani srednji vijek, Croatia, A History, kao jedna od rijetkih sinteza hrv. povijesti na stranim jezicima, Hrvatska 1918–2008. te Tito, dosad jedna od najcjelovitijih biografija J. Broza Tita. Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu, surađivao u Lexikon des Mittelalters. Urednik je i gl. autor izdanja kronologije Hrvatska, Europa, svijet, suautor više rječnika, srednjoškolskih udžbenika te urednik većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ŽOZ i »Novog Libera«. Od kraja 1980-ih objavljuje priloge o povijesti i aktualnim društvenim temama u dnevnicima i tjednicima Danas, Globus, Nacional i Feral Tribune, te aktivno sudjeluje u polit. životu kao član Velikoga vijeća Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS) (1989–92), kandidat Koalicije narodnoga sporazuma za Vijeće općina Hrvatskoga Sabora na prvim višestranačkim izborima 1990. i član uredništva stranačkoga glasila Obzor. Član je Vladina Savjeta za nacionalne manjine i član Vijeća HRT. Od 2013. veleposlanik je Republike Hrvatske u Francuskoj. Prevodi s engleskoga i francuskoga. Dobitnik je Nagrade grada Zagreba (2005) i odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.
DJELA: Bizant na Jadranu od 6. do 9. stoljeća. Zagreb 1992. – Hrvatski rani srednji vijek. Zagreb 1995. – Hrvatska, Europa, svijet. Kronologija. Zagreb 1996, 2002². – Croatia, A History. London 1999, Montreal 2000. – Rječnik stranih riječi (suautor V. Anić). Zagreb 1999, 2000². –Holokaust u Zagrebu (suautor S. Goldstein). Zagreb 2001. – Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb 2002. – Hrvatska povijest. Zagreb 2003, 2008², 2011³. – Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant. Zagreb 2003. – Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku (suautori B. Grgin i H. Gračanin). Zagreb 2006. – Rječnik stranih riječi, sažeto izdanje. Zagreb 2006. – Povijest zagrebačke Klasične gimnazije (suautor A. Szabo). Zagreb 2007. – Hrvaška zgodovina. Ljubljana 2008. – Hrvatska 1918–2008. Zagreb 2008. – Dvadeset godina samostalne Hrvatske. Zagreb 2010. – Jasenovac i Bleiburg nisu isto (suautor S. Goldstein). Zagreb 2011. – Povijest Hrvatske 1945–2011, 1–3. Zagreb 2011. –Zagreb 1918–1945. Zagreb 2011. – Rama 1942 (suautor). Prozor 2013. – Povijest grada Zagreba (suautor), 1–2. Zagreb 2012–13. – Tito (suautor S. Goldstein). Zagreb 2015.
IZV.: Osobni podaci ulaznika.
LIT.: Goldstein, Ivo. Hrvatski leksikon, 1. Zagreb 1996. – Goldstein, Ivo. Hrvatska enciklopedija, 4. Zagreb 2002. – R. Bajruši, M. Biluš i V. Zahtila: Židovi koji su izgradili Zagreb. Nacional, 11(2005) 483. – J. Kodet: Lik Židova u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Novi Omanut, 27(2009) 96.