JACOBI, Ivan

JACOBI, Ivan, pravnik i žid. aktivist (Zagreb, 30. X. 1868 – Zagreb, 2. X. 1941). Sin zagrebačkog rabina → H. H. Jacobija i Hulde rođ. Pander. Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1885, ekonomiju započeo studirati u Dresdenu, gdje je potom upisao i diplomirao pravo. Odvjetničku prisegu položio je 23. XI. 1897. te u središtu Zagreba (1930-ih na Jelačićevu trgu, potom u Amruševoj ul. s Leom Rotterom) vodio odvjetnički ured, bavio se zastupanjem velikih tvrtki (Zagrebački električni tramvaj i dr.). Kako je odlično poslovao, kupio je dvorac u Laškom i dvije četverokatnice u središtu Zagreba. – Bio je prvi predsj. »Ahduta«, prvoga cionističkoga građanskog društva u Zagrebu 1909, delegat 3. okružja Zemaljskoga odbora udruženja cionista južnoslavenskih zemalja Austro-Ugarske Monarhije na 9. cionističkom kongresu 1909. u Hamburgu, a 1912. potpisuje se kao potpredsjednik Zemaljskoga odbora udruženja cionista južnoslavenskih zemalja Austro-Ugarske Monarhije. Također je bio jedan od osnivača zagrebačkoga sportskoga društva Makabi. Nakon osnivanja Saveza cionista Jugoslavije nakon I. svj. rata, uz predsjednika → H. Spitzera, bio je izabran za pročelnika Radnoga odbora. Po uspostavi NDH nije bio uveden u Kartoteku židovskoga znaka, ali je u lipnju 1941. morao prijaviti imovinu Uredu za obnovu privrede Ministarstvu narodnoga gospodarstva u kojoj je naveo da je sa suprugom Ružom rođ. Ehrlich suvlasnik ulične i dvorišne stambene zgrade u Amruševoj ul. Imovinu u Laškom njem. vlasti su rekvirirale nakon okupacije Slovenije. Kad su ustaše došle po njega, počinio je samoubojstvo u svom stanu. – Supruga Ruža (Rosa), žid. aktivistica (Neidenburg, Njemačka, 18. II. 1873 – Zagreb, 12. I. 1942). Kći Abela Ehrlicha i Nanette rođ. Jacobi, sestre nadrabina H. Jacobija. U Zagreb je stigla 1910. nakon udaje za svoga bratića Ivana. Bila je klasična filologinja, a od travnja 1909. do 1938. predsjednica Izraelitskoga gospojinskog društva »Jelene Prister«, koje se isticalo dobrotvornim radom. Po uspostavi NDH preuzela je žid. znak te bila primorana prijaviti imovinu u kojoj je navela suvlasništvo ulične i dvorišne stambene zgrade u Amruševoj ul. Umrla je u Zagrebu prirodnom smrću.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 678. – KŽZ. – Podaci o ulazniku M. Ajzenštajn-Stojić. – ŽOZ, Knjiga umrlih.

LIT.: Židovska smotra, 4(1909) 20; 7(1912) 6. – Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 1(1927) – 15(1941) – J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Židov, 15(1931) 49. – J. Eventov: Omladina iz 1918. godine. Jevrejski almanah 1955–1956. – L. Dobronić: Klasična gimnazija od 1607. do danas. Zagreb 2004. – M. Ajzenštajn-Stojić: Rabinske obitelji u Hrvatskoj, Hosea Jacobi i potomci. Ha-kol, 2004, 86. – Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljavanja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.