IVANOVIĆ, Ivan Stevan (Vane), publicist (Osijek, 9. VI. 1913 – London, 4. IV. 1999). Sin → I. R. Krausa i Milice rođ. Popović, sestre novinara i političara Dušana Popovića, jednog od vodećih srpskih političara Hrvatsko-srpske koalicije. Svetozar Pribićević bio im je vjenčani kum (1912), a Ivan Lorković krsni kum. Obitelj je promijenila prezime Krausz u Ivanović 16. VIII. 1924. Roditelji su se tada već rastali, a majka se 1921. preudala za brodovlasnika Božidara Banca, vlasnika Yugoslav Lloyd Ltd. u Londonu. Banac je bio uvjereni pristaša jugoslav. jedinstva koji je 1915. pomogao osnivanje Jugoslavenskoga odbora, a poslije ga je i financirao, te je obiteljsko naslijeđe utjecalo na stvaranje I. snažnoga jugoslav. identiteta. – Polazio je Westminster School u Londonu 1926–30. te 1933. diplomirao političku ekonomiju na Sveučilištu u Cambridgeu. U drugoj pol. 1930-ih radio je u brodarskim poduzećima očuha. Za II. svj. rata djeluje u savezničkim promidžbenim i obavještajnim organizacijama; nakon Travanjskoga rata 1941. organizirao je nekoliko jugoslav. brodovlasnika u »Yugoslav Shipping Committee« želeći onemogućiti naciste da preuzmu jugoslav. trgovačku flotu koja je ostala u neutralnim vodama. Posljednju fazu rata proveo je između Londona, Barija i Kaira; demobiliziran je kao major brit. vojske. Nakon rata bavio se brodarskim poslovima u Velikoj Britaniji i obnovio očuhovu flotu, a 1967. prepustio je poslovanje starijemu sinu Ivanu Božidaru. Istodobno se angažirao među jugoslav. emigrantima protivnicima komunističkoga režima i 1949. utemeljuje u Londonu Dobrotvornu udrugu slobodnih građana Jugoslavije, kojoj je na čelu do 1974. Od 1955. predsjednik je Jugoslavenske grupe za Europski pokret, a 1963. sa skupinom disidenata utemeljuje u Stanstedu kraj Londona Demokratsku alternativu, zauzimajući se za uspostavu demokratskih odnosa u Jugoslaviji na temelju parlamentarnoga pluralizma, nacionalne i vjerske ravnopravnosti te izdaje nacrt za reformu jugoslavenskoga društva pod naslovom Demokratska Jugoslavija. Pod tim je naslovom objavio 1967. i 1980. zbornik, u kojem tiska i svoje članke. Osnivač je, suradnik i član uredničkoga vijeća periodika Review Studijskoga centra za jugoslovenska pitanja u Londonu. S Aleksom Đilasom uredio je zbornik Demokratske reforme (London 1982), u kojem je i njegov prilog Reforma vanjske politike, te Zbornik o ljudskim pravima (London 1983). Autor je autobiografskih zapisaka LX. Memoirs of a Jugoslav (1977), koje odlikuje kritički pristup britanskoj politici na Balkanu u II. svj. ratu, ali i jugoslavenski redukcionizam i shematski prikaz bez dubljega poniranja u povijesno-kulturološke različitosti sukobljenih strana te u slojevitost ratnih događaja i odnosa. Članke, intervjue, apele i razmišljanja prikupio je i objavio 1996. u knjizi Yugoslav Democracy on Hold. Uredio je i izdao knjigu Bika za rogove političara Većeslava Vildera (London 1955). Bio je protivnik prava na odcjepljenje južnoslavenskih naroda, nijekatelj crnogorske nacije i zagovornik integralnoga jugoslavenstva pa raspad Jugoslavije 1990-ih i osnutak samostalnih država na njezinu tlu ne interpretira u sklopu globalnih gibanja, nego kao razaranje državne tvorevine koja je mogla preživjeti uz unutarnje gospodarsko-političke reforme, o čem je 1991. uputio dva apela predsjednicima Milanu Kučanu, Franji Tuđmanu i Slobodanu Miloševiću. God. 1990. postao je državljanin Republike Hrvatske. – U braku s June rođ. Fisher (od 1939) otac je Ivana Božidara (Bože), Andrije i Minje. Bio je prvak Jugoslavije u preponskom trčanju na 110 m (14,9 s) i 400 m. Kao član jugoslav. atletske reprezentacije 1936. sudionik je polufinalne preponske utrke na 400 m na Olimpijskim igrama u Berlinu, gdje je postignuo sedmo vrijeme (54,7 s). Bio je među sudionicima igara koji je odbio Hitlera pozdraviti nacističkim pozdravom. Jedan je od pionira podvodnog ribolova, o kojem je i pisao, te je pridonio njegovu razvoju u Europi i na Bahamima.
DJELA: Sub-marine Spearfishing. London 1951, 1952², New York 1953 (hrv. prijevod Podvodni lov). – Modern Spearfishing. London 1954, 1960², 1974³, New York 1955. – Demokratska Jugoslavija. Jedan nacrt. London (1968). – LX. Memoirs of a Jugoslav. New York i London 1977 (skraćeno i izmijenjeno izd. Drugo zvono. Jugoslavija u ratu 1939–1945. London 1979, Zagreb 1993, Beograd 1998). – Yugoslav Democracy on Hold. Rijeka 1996.
LIT.: Pred stvaranjem novog Jugoslavenskog odbora? Sastanak oko »Okruglog stola« u Londonu. Hrvatska revija, 13(1963) 2. – I. Babić: Dragi uredniče. Ibid., 27(1977) 3. – Demokratske reforme. London 1982. – M. Žigrović: Potonule galije. U: U žitu i kukolju. Barcelona–München 1986. – M. Galić: Vane Ivanović (intervju). Start, 22(1990)558. – J. Lovrić: O piscu ove knjige. U: V. Ivanović, Drugo zvono. Zagreb 1993. – (Nekrolozi): Feral Tribune, 16(1999), 12. IV; Novi list, 53(1999), 11. IV; The Times, 1999, 21.