HOLZMANN, Hugo Ivan, gospodarski i pravni pisac (Tuzla, BiH, 19. IV. 1881 – Zagreb, 25. XI. 1953). Sin Ludwiga i Terezije rođ. Scheinberger. Njegov otac, trgovac, u Tuzlu se doselio iz Slovačke odmah nakon austroug. okupacije BiH 1878. H. je prešao na katoličanstvo 1897. Gimnaziju je polazio u Grazu, gdje je 1904. završio i pravo s doktoratom. God. 1905. službovao je u Okružnom sudu u Tuzli, 1909. bio odvjetnički vježbenik u Bihaću, a potom u odvjetnika Nikole Mandića u Sarajevu, gdje je položio i odvjetnički ispit. Tijekom 1910. službovao je u Zemaljskoj vladi u Sarajevu, 1913. otvorio je odvjetnički ured u Zagrebu, 1914–24. bavio se odvjetništvom u Bugojnu. God. 1924. bio je i zamjenik gl. urednika zagrebačkoga tjednika Der Morgen. Osim knjiga, monografija i brošura, pisao je članke i rasprave s područja financijskoga, poreznoga i trg. prava, industrije, financija, poljodjelstva, turizma i monetarno-kreditne politike u časopisima i listovima Südslavische Revue (1912–13), Der Morgen (1924–26), Nova Evropa (1924–29), Ekonomist (1926–27), Finansijski arhiv (1926, 1930–37, 1939–40), Privreda (1926–27, 1930–37), Glasnik urarske i zlatarske struke (1927–28), Mjesečnik Pravničkog društva u Zagrebu (1927), Morgenblatt (1927, 1932–36, 1941), Jugoslovenski tekstilni vjesnik (1928–29), Narodni val (1928), Südslawischer Holzwirt (1929–30), Narodna šuma (1931), Frankfurter Zeitung (1930–35), Sisački glas (1933), Obzor (1938), Nova riječ (1940). Njegov referat Fiskalni tereti i narodni dohodak (O poreznom zakonodavstvu u Jugoslaviji) objavljen je kao dodatak Spomenici Kongresa pravnika u Zagrebu, održanoga 7. IX. 1934. God. 1933. imenovan je tumačem njemačkoga jezika za područje Kraljevskoga sudbenog stola u Zagrebu. Nakon atentata na kralja Aleksandra u Marseilleu 1934. zbog polit. članaka, koje je upućivao u inozemstvo, bio je osuđen na 14 dana zatvora. Rješenjem Banske vlasti Banovine Hrvatske od 24. VI. 1940. postavljen je za redovnoga člana suda pri financijskom ravnateljstvu u Zagrebu. Po uspostavi NDH brisan je iz Odvjetničkoga imenika i s popisa stalnih sudskih tumača stranoga jezika. Bio je uhićen u skupini zagrebačkih odvjetnika i 30. IV. 1941. odveden u Kerestinec, gdje je bio zadržan 6 tjedana, a potom pušten. Zatražio je priznavanje arijskih prava. Iako se ne zna je li molba odobrena, na nepoznat je način preživio II. svj. rat. Bio je u braku s Ruskinjom Ksenijom Ljušenko. Imao je petero djece iz dvaju brakova (među ostalim kćeri Irenu i Evu).
DJELA: Das Forstgesetz des Königreiches Jugoslavien vom 21. Dezember 1929. mit Geltung vom 1. Juli 1930. Zagreb 1930. – Reforma narodne banke i njen privredni značaj. Zagreb 1931. – Svjetska privredna kriza i njezino rješenje s osobitim obzirom na privredu Jugoslavije. Zagreb 1931. – Konsolidovani državni dugovi Kraljevine Jugoslavije. Zagreb 1932. – Die Devisenvorschriften in Jugoslawien. Zagreb 1933. – Fiskalni tereti i narodna imovina i dohodak. Zagreb 1935. – Fiskalni tereti i narodni dohodak. Zagreb 1935. – Zaposlenje stranaca. Zagreb 1935. – Kartelna uredba uz pravilnike, uputstva i kartelni registar. Zagreb 1937. – Unifiziertes Handelsgesetzbuch im Königreich Jugoslawien. Zagreb 1938. – Gesellschaftssteuerrecht im Königreich Jugoslawien. Zagreb 1939. – Wortlaut, Grundriss und Kritik der Körperschaftssteuer in Jugoslawien. Zagreb 1939. – Pravo društvenog poreza u Jugoslaviji. Zagreb 1939. – Das Gesetz über die Liquidierung der Agrarreform auf den Grossgrundbesitzen in Jugoslavien vom 19. Juni 1931. und vom 24. Juni 1933. samt Durchführungsvorschrift vom 8. August 1933. Zagreb (s. a.). – Fremde als Arbeiter und Angestellte in Jugoslavien. Zagreb (s. a.).
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 678. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28303. – KŽZ.
LIT.: J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Vijesti Advokatske komore u Zagrebu. Odvjetnik, 2(1933), 11. – Bilten ŽOZ, 1989, 12. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – T. Delibašić: Holzmann, Hugo Ivan. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002.