HIRSCHL, Feliks, trgovac (Bjelovar, o. 1905 – Beograd, ?). U međuratnom razdoblju bio je trgovac u Bjelovaru. Po osnutku NDH, 1. VIII. 1941, sa suprugom Malvinom i djecom Radovanom i Ivom u skupini od 50-ak bjelovarskih Židova bio je deportiran u sabirni logor u Gospiću. Iz Gospića je odveden u logor Jasenovac, odakle je, s poljoprivrednoga dobra u Feričancima, organizirao bijeg skupine logoraša. Supruga i djeca su stradali. Priključio se partizanima, a nakon rata bio je u voj. službi kao pukovnik u Beogradu. U drugom braku sa Stankom rođ. Vrinjanin imao je sina Radovana Hiršla, slikara i publicista (Zagreb, 4. VI. 1946). Završio je gimnaziju u Beogradu, 1971. diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti, a 1981. magistrirao na Fakultetu likovnih umetnosti, gdje je bio demonstrator grafičke tehike (1979–82). God. 1986. iselio se u Zürich, gdje je postao rodonačelnik pravca »psihonautika« u slikarstvu. Bavio se grafikom, crtežom, slikom, skulpturom te izlagao na više od 20 samostalnih i više od 30 skupnih izložbi, među ostalim u Galeriji »Milan i Ivo Steiner«. Autor je omota za ploče »Električnog orgazma« (Distorzija, 1986) i »Bajage i instruktora« (Jahači magle, 1986). Surađivao je u listovima Delo, Remont, New York Art Magazine te objavio autobiografiju Žvaka za ludaka (Beograd 2006), dok je o njemu objavljena monografija Joyful apocalypse. The art of Radovan Hirsl (Solothurn 2005).
IZV.: HDA, RUR, Židovski odsjek, 28640. – Podaci o ulazniku V. Ogrizović.
LIT.: J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – A. Rafailović: Hiršl, Radovan. Znameniti Jevreji Srbije. Biografski leksikon. Beograd 2011.