GOLDSCHEIDER, Oton (Otto)

GOLDSCHEIDER, Oton (Otto), arhitekt (Opava, Češka, 4. I. 1880 – Zagreb, 8. XI. 1934). Diplomirao je 1903. na Visokoj tehničkoj školi u Beču. Od 1904. nastanjen je u Zagrebu, gdje je u projektnoj tvrtki »Hönigsberg i Deutsch« djelovao (vjerojatno 1908–13) kao samostalni ovlašteni arhitekt i za neke projekte supotpisnik, a od 1914. i kao suvlasnik. God. 1924–34. radi uglavnom stambene kuće u tvrtki »Goldscheider i Mihok«, a na nekim je projektima (1930–32) potpisan s → Pavlom Deutschom. U tvrtki »Hönigsberg i Deutsch« G. radi u duhu kasnog historizma, a objekti (uglavnom stambene i poslovne zgrade) koje je samostalno projektirao i izvodio secesijskih su obilježja s težnjom za funkcionalnim tlocrtnim rješenjima. Izveo je zgrade Hrvatske banke za promet nekretninama u Boškovićevoj ul. (1907) i Dom Zanatlijskoga i pomoćničkoga društva na Britanskom trgu (1909–11), uglovnicu Palmotićeva ul. – Boškovićeva ul. (1910; dogradnja IV. kata i potkrovlja Stjepan Planić 1938–39) te stambene zgrade Weiser u Gajevoj ul., Krapac u Gajevoj ul. (1911) i Deutsch u Masarykovoj ul. (1911), a nekoliko projekata nije izvedeno (Vlaška ul., 1908–09; uglovnice Gundulićeva ul. – Hebrangova ul., Kumičićeva ul. – Mihanovićeva ul. – Ilica). Za Izraelitsku općinu projektira i izvodi Dom zaklade »Lavoslav Schwarz« u Maksimirskoj ul. (1909–10), pregradnju hrama u Praškoj ul. (1921–23) te studiju za Judaistički znanstveni zavod u Zagrebu (o. 1921), a u Bjelovaru izvodi sinagogu (1914–17). Uz Vjekoslava Bastla, G. je najsnažnija stvaralačka osobnost u tvrtki »Hönigsberg i Deutsch«; svoj je rad usmjeravao prema modernim shvaćanjima »druge akademske generacije arhitekata« (→ Hugo Ehrlich, Edo Šen, Stjepan Podhorski) okupljene oko Kluba hrvatskih arhitekata, a pod utjecajem Viktora Kovačića, na razmeđu secesije i protomoderne. Goldscheiderovo djelo posjeduje osobnost i individualnu prepoznatljivost izraza. U tvrtki »Goldscheider i Mihok« (1929–34) izvodi u Zagrebu stambene zgrade na Medveščaku, dvije zgrade u Ul. Ljudevita Posavskoga (1930. i 1932) te u Šoštarićevoj ul. (1933), sve s obilježjima protomoderne te potpuno moderne stambene zgrade u Bauerovoj ul., ugao Martićeve ul. (1930), i u Šubićevoj ul., ugao Krešimirova trga (1930). Stambeno-poslovnu zgradu na Trgu burze (1931) supotpisao je s Pavlom Deutschom, a pripisuje mu se i uglovnica Gajeva ul. – Bogovićeva ul. (1933), koja je sastavni dio Zakladnoga bloka. Uredio je interijer kavane »Corso« u Palači Zemaljske centralne štedionice u Ilici (1906–07). Nakon osnutka NDH njegova udovica Ida rođ. Waller (Olbersdorf, Njemačka, 1888 – ?), koja se s njim 1905. doselila iz Beča, u prijavi imovine navela je da ne posjeduje ništa i da živi kod svoje snahe Marije rođ. Pisnik u Ivkančevoj ul. Izgleda da se pred progonom sklonila u Psihijatrijsku bolnicu (danas Klinika za psihijatriju) u Vrapču odakle je u IX. 1944. zajedno s nekoliko desetaka drugih Židova bila izvučena te joj se gubi svaki trag. – Sin Erich (Erih), inženjer (Beč ili Zagreb, o. 1906 – Zagreb, 26. V. 1949). U međuratnom razdoblju bio je strojarski inženjer u Zagrebu i član Zagrebačke inženjerske komore. U braku s Marijom (Mery) rođ. Pisnik (Sv. Anton na Pohorju, Slovenija, o. 1902 – Zagreb, 17. I. 1971) imao je kćer Silvu i sina Ota, oboje su kršteni, iako je on ostao pri žid. vjeri. Za Travanjskoga rata, 6. IV. 1941, bio je unovačen i vjerojatno pao u njem. zarobljeništvo. Neovisno o tome, po uspostavi NDH u srpnju 1941, bio je zaveden u popis vlastima NDH neophodno potrebnih stručnjaka. Nakon II. svj. rata vratio se u Zagreb.

IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 672. – HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941. – JIM. – Zapisnik sjednice Predstojništva JVO u Zagrebu, 17. I. 1914.

LIT.: Z. Jurić: Arhitekt Otto Goldscheider. Zagrebački radovi za »Hönigsberg i Deutsch«. Život umjetnosti, 1996, 58. – A. Laslo: Prilozi za građevnu povijest općinske zgrade u Palmotićevoj 16. Uz stotu obljetnicu gradnje. Novi Omanut, 6(1998) 29/30. – Z. Karač: Arhitektura sinagoga u Hrvatskoj u doba historicizma. Zagreb 2000. – T. Premerl: Goldscheider, Oton. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002. – I. Goldstein: Židovi u Zagrebu 1918–1941. Zagreb 2004. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.