GINSBERG, David, rabin i publicist (?Bjelovar, 1905 – logor Jasenovac, 1941). Završio je filozofiju ili povijest, a na položaju bjelovarskoga rabina naslijedio je → L. Marguliesa. Od 1930. u bjelovarskoj ŽO vodio je matične knjige. Obavljao je dužnost honorarnoga nastavnika u Državnoj realnoj gimnaziji u Bjelovaru i predavao »Mojsijev vjeronauk« dvaput tjedno, naslijedivši kao vjeroučitelj → S. D. Taubera i L. Marguliesa. Od poč. 1930-ih do 1941. objavljivao je članke, prikaze knjiga i studije o žid. temama u periodici: Židov, Nezavisnost, Jevrejski glas, Jevrejski narodni kalendar i bio čest suradnik Omanuta (1936–41), u kojemu je objavio više političko-povijesnih studija. God. 1936–38 neko je vrijeme boravio u Londonu i bio dopisnik Židova i Omanuta. Također je bio suradnik YIVO instituta sa središnjicom u Vilniusu, znanstvene ustanove za njegovanje žid. jezika i kulture što su je osnovali žid. intelektualci. Popratio je trinaestogodišnjicu osnutka tog instituta u tekstu Bar micva JIVO-a (Omanut, 1939, 1). Povodom tiskanja Obzorove Spomen-knjige pozabavio se stajalištem lista o tzv. žid. pitanju istaknuvši kako Obzor ima »negativan stav prema antisemitizmu« (Pitanje antisemitizma u Obzoru, Omanut, 1937–1938, 2). Iako je istaknuo kako je Josip Juraj Strossmayer slovio kao prijatelj Židova te da mu je osobni prijatelj bio predsj. ŽO u Đakovu Adolf Kohn, kojemu bi biskup prilikom obiteljskih vjenčanja posuđivao posuđe (Omanut, 1937–1938, 10), neovisno o tome, na temelju Strossmayerove korespondencije došao je do zaključka da je biskupov općeniti stav prema Židovima bio negativan, štoviše vrlo antisemitski, na što su »više imala utjecaja biskupova lična iskustva, jer o Židovima kao starom narodu govorio je vrlo lijepo«. U studiji Moses Kohen aus Beograd und sein Epistolarium (Revue Internationale des Études Balkaniques, 1938, 2) pozabavio se sadržajem pisama Mosesa Kohena o mukama zarobljenih Židova u Osijeku nakon pada Beograda 1688. i njihovu oslobođenju. Na taj se tekst osvrnuo i → L. Glesinger istaknuvši G. zaslugu »da smo danas upućeni u doživljaje hahama Koena nakon njegova odlaska iz Beograda i da su razjašnjeni mnogi događaji iz onog vremena« (Beogradski Jevreji kao emigranti u Moravskoj. Omanut, 1939, 2). Po osnutku NDH bio je uhićen u noći 31. VII/1. VIII. 1941. sa suprugom Dorom (?, 1911 – logor Jasenovac, 1941) i djecom Reginom (Bjelovar, 1935 – logor Jasenovac, 1941) i Rubenom (Bjelovar, 1937 – logor Jasenovac, 1941) te s trećom skupinom bjelovarskih Židova i deportiran u logor za muškarce Krapje u jasenovačkom sustavu logora, gdje je stradao. U logoru su stradali i supruga i djeca. Originali njegovih rukopisa (pisanih pisaćim strojem i djelomično rukom) nalazili su se kod sabirača građe o Bjelovaru Josipa Remenarića, ali su se nakon Remenarićeve smrti zagubili, dok se kopije čuvaju u fundusu Gradskoga muzeja u Bjelovaru.
IZV.: Popis žrtava.
LIT.: L. Glesinger: Beogradski Jevreji kao emigranti u Moravskoj. Omanut, 4(1939) 2. – M. Medar: Prilog istraživanju povijesti Židova u Bjelovaru. Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru, 1(2007).