ARMINSKI, Izidor (Kohn, Isidor), liječnik i kulturni djelatnik (Osijek, 15. XI. 1857 – Osijek, 19. VI. 1917). Sin Armina i Ljubosave (Jelke) rođ. Kohn. Brat → Hermanov. Bio u braku s Cecilijom rođ. Strasser (Fadd, Mađarska, 1863 – Auschwitz, 1942). God. 1886. promijenio je prezime u Arminski po ocu Arminu. Završivši medicinu, radio je nekoliko godina u Trogiru te u Istri, gdje je suzbijao koleru, o čemu će poslije pisati (Agramer Zeitung, 1890). U Osijek se vratio 1880-ih i tamo sve do smrti radio kao privatni liječnik i liječnik okružne blagajne za potporu bolesnika. Posebno ga je zanimala oftalmologija; pisao je o reklinaciji mrene i o trahomu (Liječnički vjesnik, 1893), a na X. međunarodnom medicinskom kongresu u Berlinu (1890) održao je referat o utjecaju zanimanja na neka svojstva ljudskog oka (Wiener medizinische Blätter, 1890). Bio je i kulturni djelatnik; držao je predavanja iz zdravstva, napisao je niz članaka za osječke novine Die Drau ne samo iz područja zdravstva nego i o osječkom kazališnom životu u prošlosti, o svojim dojmovima s mnogobrojnih putovanja po Hrvatskoj, BiH i tršćanskom primorju. Bio je mohel u osječkoj ŽO i član osječkog cionističkog društva »Theodor Herzl«.
DJELA: Gesundheits-Massregeln. Osijek 1890. – Die Unsterblichkeit? Naturwissenschaftliche Betrachtungen. Wien 1908.
IZV.: Nadgrobni spomenik na Židovskom groblju u Osijeku.
LIT.: Unsterblichkeit. Die Drau 40(1907) 147. – Slavonische Presse, 23(1907) 276. – N. Schwarz: Dr Isidor Arminski. Ibid., 50(1917) 140. – M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 2, 1876–1918. Zagreb 1970. – V. Dugački: Arminski, Isidor. Hrvatski biografski leksikon, 1. Zagreb 1983. – T. Žugić i M. Milić: Jugoslaveni u koncentracionom logoru Aušvic 1941–1945. Beograd 1989. – S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003. – Lj. Dobrovšak: Židovi u Osijeku od doseljenja do kraja Prvoga svjetskog rata. Osijek 2013.