GEIGER, Sidonija (rođ. Altstädter), pijanistica i glazb. pedagoginja (Varaždin, 27. IX. 1874 – ?, X. 1944). Supruga Jakoba i majka Kornelije. Završila je Višu djevojačku školu u Varaždinu, gdje je počela učiti glasovir u Ivana Ernesta Christopha i Vjekoslava Rosenberga-Ružića. Školovanje nastavila u Beču na Glazbenoj školi »Kaiser«, gdje se nakon državnog ispita za učiteljicu glasovira, usvršavala kod → Juliusa Epsteina. Nakon povratka u domovinu djelovala je od 1908. u Zagrebu kao učiteljica glasovira u Glazbenoj školi HGZ, a zatim do umirovljenja 1940. kao profesorica na Muzičkoj akademiji. U Zagrebu je u razdoblju 1909–30. koncertirala solistički te kao glasovirska pratiteljica i članica više komornih sastava (u glasovirskom triju i kvintetu s Václavom Humlom, Zlatkom Balokovićem, Josipom Novakom i Umbertom Fabbrijem). Po uspostavi NDH za sebe i kćer Korneliju predala je molbu za priznanje arijskih prava. Zahvaljujući prijateljima, simulirajući duševnu bolest, sklonjena je u Psihijatrijsku bolnicu (danas Klinika za psihijatriju) Vrapče. Navodno je, prema nekim izvorima, stradala u jednoj od posljednjih deportacija Židova u rujnu 1944. kad su ustaše pod vodstvom Ljube Miloša odveli iz bolnice 106 bolesnika koji su strijeljani u Stupniku ili Rakovu Potoku. Prema drugim podacima deportirani su u logor Dachau, a moguće je da su odvedeni u logor Jasenovac, kako je u svom iskazu tvrdio Lj. Miloš. Odgojila je mnogobrojne koncertne i komorne pijaniste (Sofija Deželić, Elvira Marsić, Eleonora Čalogović i dr.). − Sidonijina kći Kornelija (Nela, Nelly), oblikovateljica tekstila (Ivanec, 19. XII. 1896 – Zagreb, 23. IX. 1983). U Zagrebu je 1914. završila Obrtnu školu i 1915–16. studirala na Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetnički obrt, potom 1920-ih vodila privatnu umjetničko-obrtnu školu. Usavršavala se u oblikovanje tekstila na umjetničkim školama u Beču 1916–18. i Berlinu 1932 (bojenje tkanina špricanjem). Po uspostavi NDH preuzela je žid. znak, a II. svj. rat preživjela je skrivajući se u jednoj zagrebačkoj bolnici. Prateći eur. umjetnička i modna zbivanja oblikovala je uzorke za čipke i tkanine te odjeću i modni pribor 1920-ih u stilu art décoa (geometrijska stilizacija, narodni ornamenti i koloristički kontrasti), a poslije u duhu organskog modernizma s težištem na fakturi i posebnom načinu bojenja. Sudjelovala je na Međunarodnoj izložbi dekorativne umjetnosti u Parizu 1925 (počasna nagrada), u Zagrebu na izložbi društva »Djelo« 1927, II. izložbi ULUH 1947, Zagrebačkom trijenalu 1955. i dr. Njeni nacrti i skice čuvaju se u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 659. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27697. – HDA, projekt Dotršćina, knjiga Vrapče 26. – HDA, ZIG NDH, kut. 96, O radu ureda III. – KŽZ. – Ustaška obrana, 296. – ŽOZ, Knjiga umrlih.
LIT.: A. Ružičić (A. R.): Prvi društveni koncerat Hrvatskog konzervatorija. Novine, 4(1917) 293. – V. Stein Ehrlich: Umjetnička izložba na Omladinskom sletu. Židov, 6(1922) 36/37. – A. Jiroušek: Uz naše slike iz posljednjeg broja. Slike s izložbe tekstilnih, keramičkih i drvorezbarskih radova na ovogodišnjem zagrebačkom zboru. Vijenac, 1(1923) 3. – A. Goglia: Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu (1827–1927). Sv. Cecilija, 21(1927) 2. – Izložba Djela (katalog izložbe). Zagreb 1927. – M. Kus Nikolajev: Izložba »Djela«. Vijenac, 5(1927) 10/11. – S. Rac: Izložba »Djela«. Ibid. – Z. Vojnović: Umjetni obrt na drugoj izložbi ULUH-a. Republika, 3(1947) 7/8. – K. Filić: Glazbeni život Varaždina. Varaždin 1972. – Geiger, Sidonija. Leksikon jugoslavenske muzike, 1. Zagreb 1984. – J. Galjer: Kornelija Geiger. Život umjetnosti, 30(1995) 56/57. – I. Ajanović-Malinar: Geiger, Sidonija. Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. – J. Galjer: Geiger, Kornelija. Ibid. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001.