GAVRIN, Gustav (Schwarz), filmski redatelj (Zagreb, 12. VIII. 1906 – Salzburg, Austrija, 1976). Sin zagrebačkoga nadrabina → G. Schwarza. U međuratnom je razdoblju s braćom Pavlom i Ivom prvotno prezime Schwarz promijenio u Gavrin. Školovao se u Zagrebu i Parizu. Prije II. svj. rata posjedovao je kinematograf u Zagrebu i sudjelovao u proizvodnji reklamnih filmova. II. svj. rat proveo je u njem. zarobljeničkim logorima. Nakon rata vratio se u domovinu te s Kostom Hlavatyjem 1945. režirao dokumentarni film Jasenovac, koji je ujedno bio prvi film u poslijeratnoj Jugoslaviji. Također je režirao igrane filmove Život je naš (1948) o izgradnji omladinske pruge, Crveni cvet (1950) i Bila sam jača (1953), oba ratne tematike te Dog eat Dog (1964, s Roy Nazarrom) s Jayne Mansfield u gl. ulozi. Producirao je crtani film Konferenz der Tiere prema romanu Ericha Kästnera. Posljednjih godina živio je u Njemačkoj i Austriji. – Brat Pavao, inženjer (Zagreb, 1909 – ?, Izrael, nakon 1945). Prije II. svj. rata radio je kao strojarski inženjer u poduzeću Našička tvornica tanina i paropila d. d. u Zagrebu. Bio je član Zagrebačke inženjerske komore. Po uspostavi NDH sa suprugom Vjerom rođ. Altschul preuzeo je žid. znak i bio primoran vratiti staro prezime. U srpnju 1941. bio je uvršten u popis vlastima NDH neophodno potrebnih stručnjaka Židova. Preživio je II. svj. rat te se potom iselio u Izrael.
IZV.: HDA, Ponova, br. 1076, Srpski odsjek, Opći spisi, kut. 441, 41/1941. – KŽZ. – ŽOZ, Knjiga umrlih.
LIT.: (Nekrolog): Jevrejski pregled, 27(1976) 5/6. – I. Škrabalo: Povijest hrvatskog filma (1941–1945). Forum, 20(1981) 12. – Ž. Koščević: Gavrin, Branko. Hrvatski biografski leksikon, 4. Zagreb 1998. – A. Peterlić: Gavrin, Gustav. Ibid. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004. – D. Kahle: Stambene kuće novog građenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdoblju od 1928. do 1945. godine (doktorska disertacija). Zagreb 2007. – B. Orešić: Put spasa 66 godina poslije. Alpski zbjeg 250 zagrebačkih Židova. Globus, 20(2009), 29. V.