ARMINSKI, Herman (Hermann), pijanist i glazb. pisac (Beč, 1. III. 1904 – New York, 28. VI. 1976). Sin Maksa i Paule rođ. Stein. U Beču je 1929. doktorirao muzikologiju tezom Die ungarischen Phantasien von Franz Liszt. Od 1923. do 1933. održao je više zapaženih pijanističkih koncerata u Osijeku, Beogradu, Sarajevu i Zagrebu, gdje se najkasnije 1934. nastanio, podučavao glasovir te istraživao židovsku i slavensku glazbu. Na svečanosti dovršenja sinagoge u Vinkovcima 9. II. 1923. svirao Chopina. Izbjegavši početkom II. svj. rata u SAD, 1944 –45. spominje se kao pijanist u džezističkom sastavu Bele Bizonija, koji je svirao u newyorškim hotelima. − Otac Makso Arminski (Kohn), stomatolog (Osijek, 15. XI. 1876 – Crikvenica, 8. X. 1942). Sin Armina i Ljubosave (Jelke) rođ. Kohn. Brat → Izidorov. Prezime Kohn 1896. promijenio je u Arminski. U braku s Bečankom Paulom rođ. Stein, otac je tenisačice Else (Elise) ud. Reiss (Beč, 9. I. 1903 – logor Loborgrad, ?1942) i Hermana. Medicinu je studirao u Beču, gdje je bio promoviran 12. VI. 1902. Diplomu je nostrificirao 15. IV. 1920. u Zagrebu. Bio je stomatolog u Vinkovcima, gdje je stanovao u Daničićevoj ul. (danas Ul. hrvatskih kraljeva). Uoči II. svj. rata preselio se u Zagreb, gdje je u Vlaškoj ul. imao privatnu stomatološku ordinaciju. God. 1934. spominje se kao član osječke lože »Menora« nezavisnoga žid. reda Bnei Brit. Po uspostavi NDH sa suprugom i kćeri preuzeo je žid. znak. God. 1942. izbjegao je u Hrvatsko primorje. Kako je bio lošeg zdravlja, zbog siromaštva i straha od deportacija, najvjerojatnije je sa suprugom počinio samoubojstvo.
IZV.: HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 659. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 28572. – KŽZ. – Podaci o ulazniku Lj. Dobrovšak.
LIT.: (O Hermanovim koncertnim nastupima): Zagreber Tagblatt, 38(1923) 290; Die Drau, 57(1924) 9; 60(1927) 19; Narodna židovska svijest, 1926–1927, 183 (447); Zvuk, 1932–1933, 5; Narodne novine, 99(1933) 101. – Ž. Hirschler, Jutarnji list, 22(1933) 7636. – B. Ivakić, Hrvatska revija, 6(1933) 3. – Z. D. Nenezić: Masoni u Jugoslaviji 1764–1980. Beograd 1988. – T. Šalić: Židovi u Vinkovcima i okolici. Osijek−Zagreb 2002. − S. Sršan i V. Matić: Zavičajnici grada Osijeka 1901.–1946. Osijek 2003. − M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.