FRIEDMANN, Bela (Fridman), pravnik i žid. aktivist (Požega, o. 1880 – logor Jasenovac, 1942). Sin Hinka i Regine. Roditelji su mu bili vlasnici hotela u Požegi. Gimnaziju je završio u rodnom gradu, a studij prava Beču. Vrativši se u Požegu, oženio se 1904. Irenom rođ. Bauer s kojom je imao sina Branimira i kćer Hertu. Za I. svj. rata bio je oficir austroug. vojske. Radio je u državnoj službi kao financijski tajnik u Požegi 1905–13. i Osijeku 1913–23. Nakon umirovljenja 1923. u Jägerovoj ul. u Osijeku otvorio je privatnu praksu kao financijski pravni zastupnik. U Osijeku je bio i financijski tajnik Židovskoga cionističkoga društva te se istodobno aktivno uključio u rad ŽO Gornji grad, čiji je bio posljednji prijeratni predsjednik. Po osnutku NDH postao je pročelnik Odjela za kontribuciju te pročelnik Poreznoga odjela u ŽO. Bio je jedan od aktivnih članova »Skrbi za logore«. U travnju 1942. dobio je propusnicu za Dubrovnik, no ustaška ga je pratnja odvela u logor Jasenovac, gdje je stradao. – Supruga Irena rođ. Bauer, žid. aktivistica (Orahovica, 1885 – Jeruzalem, 1965). Od 1930. bila je aktivna članica uprave osječkog Udruženja cionističkih žena (WIZO) i njezine sekcije za ručni rad. Po proglašenju NDH napušta Osijek te s kćeri → Hertom Horovic odlazi u Split, Korčulu, Italiju i Švicarsku. Nakon II. svj. rata s obitelji se vraća u Zagreb, potom u Osijek, a 1946. svi odlaze u Beograd. God. 1949. iselili su se u Izrael. – Sin Branimir, komunistički aktivist (Osijek, 1906 – Jadovno, VIII. 1941). Gimnaziju je završio u Osijeku te upisao Pravni fakultet u Zagrebu. Za gimnazijskoga školovanja prihvatio je komunističke ideje, a kao student pristupio je revolucionarnomu radničkomu pokretu. Bio je član SKOJ od 1926. i KPJ od 1927. Uhićen je 1930. u jednoj od policijskih provala i osuđen na sedam godina robije. Kaznu je izdržavao u kaznionici u Srijemskoj Mitrovici, gdje mu je produžen zatvor za još dvije godine. Po izlasku iz zatvora 1939, nastavio je ilegalni partijski rad u Zagrebu. U svibnju 1941. bio je uhićen i odveden u logor u Gospiću, a zatim u Jadovno, gdje je stradao poč. kolovoza 1941.
IZV.: AŽOO, Židovi u Osijeku i regiji 1945–1947. – Podaci o ulazniku A. Touval.
LIT.: Židov, 14(1930) 45. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – Z. Živaković-Kerže: Stradanja i pamćenja. Osijek 2006.