FREUNDLICH, Emil, pedijatar (Đakovo, 6. V. 1921). Sin → Gustava i Jelke rođ. Spitzer, praunuk osječkog rabina Samuela Spitzera. Uoči II. svj. rata upisao je medicinu u Zagrebu, no već 14. V. 1941. bio je uhićen i odveden u zatvor te nakon 10 dana interniran u logor Kerestinec. Nakon neuspjela bijega skupine komunista uhvaćen je i odveden u logor u Gospiću. Prilikom transporta u logor Jasenovac 20. VIII. 1941. bio je ranjen te otpremljen u bolnicu u Gospiću, odakle je pobjegao na Sušak. Potkraj 1941. prebjegao je u Trst pa je jedno vrijeme bio konfiniran u Italiji. Nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943, priključio se partizanima, radeći u bolnici u Grumu u Italiji, gdje su se liječili partizanski ranjenici. Završio je Medicinski fakultet u Zagrebu 1948/49, a 1949. sa suprugom Felicijom iselio se u Izrael. Radio je kao pedijatar u bolnici Hadasa u Jeruzalemu, a od 1957. u bolnici Rambam u Haifi. Boravio je u New Yorku (1959–60) na specijalizaciji iz pedijatrijske kardiologije. Potom je bio zamjenik pročelnika dječjega odjela bolnice Rambam, a od 1962. do umirovljenja 1988. pročelnik dječjega odjela Okružne bolnice u Nahariji. Bio je profesor Medicinskoga fakulteta u Haifi te predsj. izraelskoga Liječničkog udruženja za zapadnu Galileju (1963–84). Za sjećanje na 163 zagrebačka žid. mladića, njegova vršnjaka i prijatelja, koji su 1941. ubijeni u Jadovnu, poveo je akciju za obilježavanje njihova stradanja te je u Izraelu postavljena spomen-ploča u Muzeju Holokausta u Kući boraca u getu, a također i spomen-ploča s imenima u ŽOZ. – Supruga Felicija (Sretna, Licika), slikarica (Maribor, 23. V. 1925). Kći Sigismunda Klugmana (?Weldritz, Rusija, 1887 – logor Jasenovac, 1942) i Rozalije (Borislav, Ukrajina – Auschwitz, 1943). S obitelji se 1933. doselila u Zagreb, gdje je studirala slikarstvo na ALU. U Holokaustu je izgubila roditelje i brata. Otac je stradao u logoru Jasenovac, brat Salamon u Jadovnu, dok je ona s majkom u svibnju 1943. stavljena u transport za Auschwitz, no, za razliku od majke, uspjela je pobjeći iz transporta te se nekoliko mjeseci skrivala u podrumima ŽOZ, a potom se priključila partizanima. God. 1949. iselila se u Izrael sa suprugom Emilom. Nastavila je studij slikarstva na Art Student League u New Yorku. Osim skupnih izložbi u Jeruzalemu, Haifi i Nahariji imala je samostalne izložbe u Tel Avivu (1968) i u Nahariji (1971, 1984, 1999). Živi u Nahariji.
IZV.: Yad Vashem Jerusalem Archive. – Osobni podaci ulaznika. – Podaci o ulazniku R. Eldar.
LIT.: Ž. Lebl: Juče, danas. Tel Aviv 1999. – Z. Komarica: Kerestinečka kronika. Zagreb 1989. – M. Kolar-Dimitrijević: Osobe iz knjige Jučer, danas Ženi Lebl (Jennie Lebel). Novi Omanut, 9(2001) 47/48. – N. Lengel-Krizman: Židovski zatočenici logora Kerestinec. Ibid. – Ha-kol, 2001, 69/70. – I. i S. Goldstein: Holokaust u Zagrebu. Zagreb 2001. – M. Švob: Židovi u Hrvatskoj, 2. Zagreb 2004.