HERZOG, Žiga (Hercog), stomatolog (Šarengrad, 21. X. 1871 – Zagreb, 22. VII. 1955). Sin Mavrov. Radio je u klinici Juliusa Scheffa u Beču, a studirao je otorinolaringologiju. Po dolasku u Zagreb 1898, s Teodorom Wickerhauserom i → Dragutinom Schwarzom radio je na timskom kirurško-stomatološkom tretmanu maksilofacijalnih bolesti utirući temelje maksilofacijalnoj kirurgiji u nas. Istodobno je vodio i stomatološku ordinaciju na Jelačićevu trgu u Zagrebu. Bavio se izradbom specijalnih proteza namijenjenih zatvaranju velikih postoperativnih defekata. Pisao je o tuberkulozi sluznice nosa, etiologiji, simptomatologiji i terapiji akutne gnojne upale maksilarnoga sinusa, protezi nakon resekcije donje čeljusti, usnoj kozmetici, neuralgiji trigeminusa, ozljedama čeljusti, protezi uške po Henningu. Radove objavljivao u časopisima Liječnički vjesnik (1899–1900, 1903–06, 1913, 1915, 1917, 1926) i Österreichisch-ungarische Vierteljahresschrift für Zahnheilkunde (1900). Bio je član Zbora liječnika od 1897. i jedan od osnivača Zadruge hrvatskih stomatologa 1903, kojoj je 1937–39. bio predsjednik (tada pod imenom Stomatološko društvo Savske banovine). God. 1912. bio je izabran za vijećnika zagrebačke ŽO. Po uspostavi NDH, u svibnju 1941, podnio molbu za priznanje arijskih prava kao i molbu za oslobođenje od nošenja žid. znaka, koja je 18. VII. 1941. odbijena. Stoga je sa suprugom Alice rođ. Kronfeld (?, o. 1879 – Zagreb, 13. V. 1956) preuzeo znak i 19. VI. 1941. prešao na katoličanstvo. U studenom 1941. molio je da se sa suprugom preseli u sobu u ul. Pod zidom jer ne može plaćati stan u Vlaškoj ul., no i ta je molba bila odbijena. Na nepoznat način preživio je II. svj. rat u Zagrebu. – Sin Drago, stomatolog (Zagreb, 5. X. 1905 – Zagreb, 3. IV. 1989). Bio je u braku s balerinom Erikom (? – ?). Diplomirao je 1929. stomatologiju u Berlinu, gdje je iste god. obranio doktorsku disertaciju na temu hemangioma usne šupljine. Bio je asistent na klinici u Berlinu, a potom voditelj Protetske ambulante u Zagrebu. Ujedno je imao i stomatološku ordinaciju u Gajevoj ul. Po uspostavi NDH u stanu u Derenčinovoj ul. isključen mu je telefon, a molba za ponovno ukapčanje bila je odbijena. S ostalim članovima obitelji u lipnju 1941. prešao je na katoličanstvo. Bio je osobni stomatolog Ante Pavelića. U kolovozu 1944. priključio se partizanima, obnašajući različite dužnosti, sve do voditelja zubnoga odjela bolnice 8. korpusa. Nakon II. svj. rata bio je voditelj Protetske ambulante u Zagrebu (1948–51), a potom je ponovno otvorio privatnu ordinaciju. – Sin Pavao Herceg, liječnik (Zagreb 6. IX. 1900– Osijek 7. III. 1966). Osnovno i srednje obrazovanje stekao u Zagrebu i diplomirao 1924. na Medicinskom fakultetu u Beču. God. 1926–41. radio je kao asistent na internoj klinici Medicinskog fakulteta u Zagrebu i volontirao na Institutu za eksperimentalnu patofiziologiju u Pragu, gdje je s profesorom Selyeom radio na proučavanju Adaptacionog sindroma. Po uspostavi NDH bio je primoran prijaviti imovinu u kojoj navodi privatnu ordinaciju u Vlaškoj ul., a 19. VI. 1941. s ostalim članovima obitelji i suprugom Verom rođ. Fuchs prešao je na katoličanstvo. U rujnu 1941. sa skupinom žid. liječnika bio je poslan u BiH djelovati na suzbijanju endemskoga sifilisa, a 1944. preuzeo je vođenje bolnice u Karlovcu, a nakon oslobođenja bio je šef bolnice i voditelj internog i zaraznog odjela, potom je premješten u Ogulin i Pulu. Od 1951. radio je u osječkoj Gradskoj bolnici, gdje je vodio Odjel interne medicine do studenoga 1958, kad zbog narušena zdravlja odlazi u mirovinu. Surađivao je u stručnim časopisima, posebice u Liječničkom vjesniku i časopisu Wiener Klinische Wochenschrift.
DJELA: Ein Beitrag zur Aetiologie, Symptomatologie und Therapie des acuten Empyems der Highmorshöhle. Wien 1900. – Über Haemangiome der Mundhöhle. Berlin 1929.
IZV.: Gradska groblja Zagreb. – HDA, Ponova, Prijava imetka, kut. 676. – HDA, RUR, Židovski odsjek, 27603, 28017, 28297. – KŽZ. – Podaci o ulazniku V. Blivajs. – ŽOZ, Knjiga umrlih.
LIT.: Židovska smotra, 7(1912) 6. – J. Mrazović: Adresar grada Zagreba 1931. Zagreb 1931. – Židov, 10(1926) 2; 20(1936) 4. – J. Kallay: Počeci gnatofacijalne kirurgije u Zagrebu. Liječnički vjesnik, 76(1954) 7/8. – M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 1, 1470–1875. Zagreb 1955. – Z. Kaić: Stomatologija Zagreba u 19. stoljeću. Medicinar, 15(1964) 2. – M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, sv. 2, 1876–1918. Zagreb 1970. – J. Kallay: Stomatološka društva u Jugoslaviji i stomatološki kadrovi u Zagrebu u razdoblju od konca 18. stoljeća do 1940. godine. Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae, 13(1973) 1. – Zbornik liječnika Hrvatske 1874–1974. Zagreb 1974. – J. Romano: Jevreji Jugoslavije 1941–1945. Žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata. Beograd 1980. – 200 godina Židova u Zagrebu. Referati i govori sa proslave 180-godišnjice Jevrejske općine Zagreb (6–9. XI. 1987). Zagreb 1988. – Z. Kaić: Povijest stomatologije u Hrvatskoj do godine 1948. Ljetopis 1948.–1993. Zagreb 1994. – Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb 1998. – S. Fatović-Ferenčić: Herzog, Žiga. Hrvatski biografski leksikon, 5. Zagreb 2002.